ČOVIĆ O TREĆEM ENTITETU: Oštre poruke o političkoj krizi u BiH

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u Dnevniku D govorio je o usvajanju proračuna Vijeća ministara, otvaranju novog graničnog prelaza Gradiška, odlasku visokog predstavnika Schmidta, pitanju državne imovine, partnerstvu sa SNSD-om i pitanju trećeg entiteta.

Čović je ovu godinu označio vrlo izazovnom za Bosnu i Hercegovinu:

„Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti, nefunkcionalnosti. Rekao bih da smo dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja izvana uistinu stoljetna.”

Jedan od rijetkih konkretnih institucionalnih pomaka, prema njegovim riječima, jeste usvajanje budžeta na nivou Vijeća ministara.

„Pohvala Vijeću ministara i predsjedavajućoj, koja čini ogroman napor. Sad proračun ide u proceduru formalnog usvajanja u Predsjedništvu, koje se mora vratiti u oba doma. Nastojat ćemo da budemo relativno brzo gotovi.”

Na pitanje hoće li biti blokada, odgovorio je da vjeruje kako za to nema razloga, jer su pripreme već urađene i postoji saglasnost u Vijeću ministara.

Govoreći o otvaranju graničnog prelaza Gradiška, Čović je ocijenio da je riječ o projektu koji je nepotrebno politiziran.

„To je projekat koji se radi zajedno s međunarodnim partnerima. Nedopustivo je da kad ga završite, uložite ogroman novac i napor, neko kaže: to ne ide. I da ga veže za bilo koji drugi projekat. Kako objasniti predstavnicima vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 miliona u taj prelaz, da zbog naših nadmudrivanja ovamo mi nismo u stanju staviti ga u funkciju?”

O raspodjeli PDV prihoda između Federacije BiH i Republike Srpske rekao je:

„Ta raspodjela bi dobro došla svima. Nažalost, mi se ne možemo dogovoriti već dugih niz godina. Nerazumno je uzimati kredite, imati probleme s finansijskim aranžmanima, a na drugoj strani leži novac koji ne znate iskoristiti. Inzistirat ću da se to pitanje riješi.”

Komentirajući najavu odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta, Čović je kazao da je bio iznenađen.

„Ja sam bio uvjeren kada je došao gospodin Schmidt u BiH da će taj mandat trajati vrlo kratko. Ali on je sad drugi najdugovječniji visoki predstavnik poslije Valentina Incka. S visokim predstavnikom sam razgovarao prije možda 15 dana. Nije bio uopće u razmišljanju da će podnijeti ostavku.”

Dodao je da je planirano da se to desi pred izbore, te da je odlazak bio iznenađenje.

O budućnosti OHR-a rekao je da bi instituciju trebalo transformirati:

„Naš prijedlog je da se OHR treba transformirati. Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi? Da ima ograničen kapacitet u ovlastima i da bude zaštitni mehanizam za Daytonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati.”

O pitanju državne imovine naglasio je da postoje konkretni problemi koji blokiraju investicije:

„Jedan od primjera je autocesta pored Mostara. Dok nekih stotinjak kvadratnih metara vojne imovine, proglašene neperspektivnom, ne bude riješeno, mi ne možemo graditi, ne smijemo potpisati ugovor.”

Dodao je i da se ne slaže s odlukama koje donosi OHR u tom kontekstu.

„Da će razmišljati, da to nije njegov posao — s čime se ja slažem. U startu sam rekao da se ne slažem da on uopće donosi takve odluke. Onda je zamolba bila: dajte pojašnjenje odluke.”

O mogućnosti da Schmidt nametne odluku o državnoj imovini rekao je:

„Ne vjerujem da će uopće ući u bilo kakvu konturu donošenja novih odluka koji mogu izazvati neke posljedice. Pitanje je kakvu bi odluku on donio, ali o secesiji i cijepanju nema govora. Pitanja kao što je ovo moramo sami rješavati.”

Govoreći o odnosima međunarodnih aktera prema BiH, Čović je istakao da je američki utjecaj ključan, ali i da BiH mora zadržati evropski put:

„U dobro doba — da. Čini mi se da Europa tu gubi nekadašnji status. Što nije dobro, jer ona gubi utjecaj. Ja i politika koju zagovaram ne možemo zamisliti budućnost BiH izvan euroatlantskih integracija.”

Dodao je i:

„Siguran sam da bez snage Američke administracije puno problema u BiH neće biti riješeno.”

O odnosu EU i SAD rekao je:

„One se razilaze oko svega, pa je i to moguće. Ako smo odgovorni i volimo ovu zemlju, tražit ćemo rješenja i od toga napraviti šanus za nas da sami rješavamo pitanja, što i trebamo činiti.”

O projektu Južne plinske interkonekcije Čović je rekao da je strani partner uključen zbog unutrašnjih blokada:

„Nismo znali odraditi svoj posao. Ponudili smo varijantu da napravimo novu tvrtku u Mostaru. Zatim da napravimo zajedničku tvrtku s udjelima BH Gasa, Plinacra i Elektroprivrede Mostara s jednakim udjelima. Ništa od toga nije prošlo. Pojavio se američki partner koji je kazao: mi to želimo voditi. Ja sam svjesno podržao.”

Na pitanje o rizicima projekta odgovorio je:

„Svaki partner koji dolazi iz tog prostora dobit će našu apsolutnu potporu. Po svaku cijenu. Kakav rizik preuzima BiH ako dođe partner i uloži milijardu i pol dolara? Ako ništa ne napravi, odlazi odavde.”

O saradnji sa SNSD-om rekao je da nije riječ o blokadama nego o političkom partnerstvu:

„Mi surađujemo s SNSD-om 20 godina. Partnerstvo se zasniva na povjerenju i dogovoru. Razlike između nas su ogromne. Mi želimo euroatlantske integracije, SNSD razmišlja o evropskom putu ali ne o NATO savezu.”

Dodao je:

„Gospodin Nikšić i ja se sastanemo godišnje 30 puta. Gospodin Dodik i ja možda 3 puta.”

Na optužbe o blokadama odgovorio je:

„To apsolutno nije tačno. Kad ne znate kako ćete upravljati državom, okrivite nekoga. Pokrenuli su proces razdruživanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti prije 4 godine kada su se HDZ, SNSD i Trojka dogovorili da naprave vlast. Nisu imali pravo na to. Postoje ustavni mehanizmi zaštite: ne možete smijeniti predstavnika bilo kojeg naroda u Vijeću ministara bez procedura u Domu naroda. Morate s njima sjesti i dogovarati vlast. Nije se pričalo o blokadi koju je prošle godine 8 mjeseci radio Klub Bošnjaka.”

O pitanju trećeg entiteta i izbornog zakona Čović je rekao:

„Vi dobijete odgovor da nema smisla da se Hrvatima biraju predstavnici u domovima naroda, pogotovo ne u Predsjedništvo punih 16 godina. A kad krenemo tražiti rješenja, opet se zatvore. Neko još uvijek vjeruje da će neko izvana, a mislim dominantno na dio bošnjačke politike, uraditi posao i na neki način transformirati BiH. To se nikada neće desiti. BiH ne može biti klasična građanska država.”

Na pitanje o trećem entitetu dodao je:

„To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina, a neki se s tim igraju. Svaki mirovni plan ’90-ih je uključivao sva tri konstitutivna naroda. Sada imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva. Ako je to ikome donijelo dobro, neka nastave dalje. Samo neodgovorna bošnjačka politika može natjerati nekoga da razmišlja isključivo na taj način. Bojim se da je današnja politika Bošnjaka neodgovorna.”

Zaključio je:

„Ništa se neće riješiti bez dovora sva tri naroda.”