Schmidt upozorio na glavni problem u BiH: “To je puzajuća bolest”
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt dao je intervju austrijskom mediju Die Presse u kojem je govorio o svom odlasku iz Ureda visokog predstavnika (OHR), izboru nasljednika, američkim interesima u BiH i drugim aktuelnim temama.
Schmidt je kazao da još uvijek ne zna kada će napustiti funkciju niti kada bi Vijeće za implementaciju mira (PIC) moglo izabrati novog visokog predstavnika.
“Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu – u uslovima vizuelnog letenja”, rekao je Schmidt.
Zašto je potreban neko novi u OHR-u
Nije želio komentarisati imena potencijalnih kandidata za njegovu poziciju, Antonija Zanardija Landija i Renea Troccaza, ali se osvrnuo na razgovore o budućnosti OHR-a.
“Mandat OHR-ova nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog… Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: ‘Hajde da probamo nešto novo.’”, kazao je.
Problem državne imovine
Odgovarajući na pitanje zašto je potreban novi visoki predstavnik, Schmidt je istakao da je pitanje državne imovine jedno od ključnih neriješenih pitanja u BiH.
“Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija”, kazao je.
Na pitanje da li su se mogli pronaći izuzeci za infrastrukturne projekte, Schmidt je odgovorio da je imao brojne prijedloge za realizaciju Južne interkonekcije u okviru postojećeg ustavnog sistema, ali da nije želio samostalno donositi odluke.
“Da, moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u Bosni i Hercegovini”, otkrio je Schmidt.
Funkcionalnost u BiH vrlo niska
Govoreći o potrebi za postojanjem OHR-a, Schmidt je rekao da razumije argumente onih koji smatraju da bi, 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma, međunarodni nadzor trebao biti okončan. Ipak, smatra da je funkcionalnost Bosne i Hercegovine i dalje na vrlo niskom nivou.
Prema njegovim riječima, rezultati ostvareni tokom njegovog mandata pokazuju da je OHR i dalje potreban.
“Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u entitetu Federacija BiH, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. godine konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom. Izmijenio sam Izborni zakon tako da se mogućnosti za izbornu krađu iskorijene. Borci za ljudska prava se sada sa ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li se reforme za izbore 4. oktobra uopšte provesti ako Schmidt sada ode”, kazao je.
riki
Facebook Comments