Zahiragić na HRT-u o Herceg-Bosni, izborima i odnosima BiH i Hrvatske: Uslijedila burna rasprava

4 Juna, 2026 riki 0 Comments

Haris Zahiragić, zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i potpredsjednik SDA, gostovao je u emisiji Otvoreno na HRT-u, gdje je govorio o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, položaju Hrvata, izbornom sistemu i odnosima između BiH i Hrvatske.

Tokom emisije uputio je poruku sagovornicima iz Hrvatske:

* Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ’90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno, kazao je.

Govoreći o odnosima dvije države, istakao je da smatra neprihvatljivim miješanje u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

* Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji, kazao je Zahiragić.

Osvrnuo se i na pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, kao i na ranije izjave koje se pripisuju lideru SDA.

* Potpredsjednik sam stranke i u to ime i govorim, koja nikada nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH. S druge strane, predsjednika moje stranke spomenuli ste, da je rekao izjavu da je “vrtio”, ali nije to rekao. Možete li naći, ja ću se sa zadovoljstvom vama izviniti, rekao je.

Govoreći o Željku Komšiću, naveo je:

* S druge strane, gospodin Željko Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan je i legitiman član Predsjedništva, rekao je Zahiragić.

Poseban dio rasprave odnosio se na izborni sistem i način izbora članova Predsjedništva BiH.

* Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju – dva u Federaciji i jedan u entitetu Republike Srpske – Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300.000 ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete?, upitao je Zahiragić.

Dodao je i sljedeće:

* U isto vrijeme, Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko, kazao je.

Podsjetio je da Dejtonski sporazum definiše način izbora članova Predsjedništva te naveo da su za pojedine kandidate na izborima glasali birači različitih nacionalnosti.

Na kraju je govorio o zastupljenosti naroda u institucijama vlasti.

* U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle 10% participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40% participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutno iz HDZ-a, Hrvati, iako Bošnjaka živi 80%. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80% Bošnjaka u Federaciji i 55% Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33% i na nivou Federacije 50%, izjavio je Zahiragić, nakon čega je uslijedila burna rasprava.