Druga sedmica kampanje u BiH: Od tramvaja bez šina do četiri fakulteta

19 Septembra, 2026 riki 0 Comments

Izbornu kampanju u periodu od 11. do 18. septembra 2026. godine obilježio je specifičan spoj “tehnoloških eksperimenata”, estradizacije politike i drugih kurioziteta. Mi vam donosimo analizu druge sedmice kampanje pred Opće izbore koji će biti održani 4. oktobra.

Uočljivo je da su pojedini kandidati u javnim nastupima često odstupali od nivoa vlasti za koji se kandiduju, fokusirajući se na probleme u lokalnim sredinama iz kojih dolaze.

Draškovi tramvaji bez šina stižu iz Kine

Najspektakularniji potez pripada aktuelnom gradonačelniku Banje Luke i predsjedniku političkog subjekta Pokret “Sigurna Srpska” Drašku Stanivukoviću. Upravo u drugoj sedmici izborne kampanje Stanivuković je najavio da su prvi električni tramvaji iz Kine krenuli prema Hamburgu, odakle bi kroz nekoliko sedmica trebali stići i u Banju Luku.

Govoreći o ovoj nabavci koju je poduzeo Grad Banja Luka, Draško Stanivuković se odvažio na tvrdnju:

“Banja Luka će biti prvi grad u Evropi koji će imati ovaj vid električnog tramvaja”.

Tačnost ove tvrdnje, međutim, zavisi od toga kako se definiše pojam “tramvaj”. Činjenice su nešto drugačije. Vozila koja najavljuje, kineski ART sistem, nemaju mnogo veze s klasičnim tramvajima. Struka ova vozila opisuje kao “predimenzionirane napredne električne autobuse sa tri spojena modula”. Ova vozila imaju obične gumene točkove i voze po asfaltu.

Evropski gradovi već godinama koriste slične napredne sisteme e-autobusa visoke kvalitete. S druge strane, ako se posmatra njihov specifični izgled, kao i senzorsko praćenje iscrtanih linija na cesti, pojam tramvaj bi se, uz određenu dozu mašte, mogao donekle prihvatiti.

Ministar Mensad Arnaut postao viralni hit

Dok je Stanivuković ovu tvrdnju iznosio na zapadu BiH, u Banjoj Luci, na istoku BiH, preciznije u Goraždu, šou mu je, kada je riječ o kuriozitetima, ipak ukrao Mensad Arnaut. On je aktuelni ministar privrede u Vladi BPK.

Gostujući u emisiji RTV BPK, izjavio je da ima tri fakulteta, a zatim ih je nabrojao četiri.

“Imam tri završena fakulteta. Znači, odsjek biologije, hemije, tjelesni i zdravstveni odgoj, biblioteka. To su sve četiri fakulteta koje imam, diplome koje sam završio”, rekao je ministar, a njegova izjava ubrzo je postala pravi viralni hit u BiH.

U rubrici “kurioziteti” mogu se pronaći i drugi kandidati na izborima. Jedan od njih je Rusmir Isak, kandidat Snage naroda za federalni parlament. Budući da je istovremeno i direktor KPZ-a Zenica, Isak je tokom protekle sedmice izašao u dvorište ovog zatvora i snimio kratki video u kojem se pohvalio da su obnovili ogradu kazneno-popravnog zavoda.

S druge strane, čin aktuelnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca, kojem je javnost svjedočila 14. septembra, ne može se svrstati u kuriozitete. Nakon njegovog poteza uslijedile su oštre kritike i osude u javnosti, uz ocjene da je prešao granicu u raspirivanju mržnje i međunacionalnih tenzija.

Kako je Staša Košarac prešao granicu

Naime, on je javno potpisao peticiju “Sačuvajmo naš grad”, poručivši da se stanogradnja u Istočnom Sarajevu treba privremeno obustaviti radi “očuvanja demografske slike”.

Time je izazvao veliki broj optužbi za demografski inženjering i nacionalno prebrojavanje, budući da se iza njegove navodne želje za uvođenjem urbanističkog reda, prema kritikama koje su se pojavile u javnosti, vidi strah od doseljavanja građana drugih nacionalnosti u Istočno Sarajevo.

Inače, Košarac se na Općim izborima 2026. ponovo kandidira za državni nivo. Umjesto tema vezanih za konkretna rješenja problema građana na ovom nivou, njegov potez otvorio je pitanje koliko je ova tema povezana s nivoom vlasti za koji se kandiduje.

Bilo je i drugih kandidata na Općim izborima 2026. koji su u kampanji odstupali od nivoa za koji se kandiduju, kao i od problema karakterističnih za sredine iz kojih dolaze.

Jedan od njih je i predsjednik NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. On je u periodu od 12. do 18. septembra svoje javne istupe i profile na društvenim mrežama dominantno koristio za replike i rasprave, odnosno verbalne ratove, s drugim kandidatima poput Harisa Zahiragića. Konaković je kandidat za državni parlament.

Kandidati za Predsjedništvo BiH o lokalnoj problematici

Kandidatkinja SNSD-a za Predsjedništvo BiH Željka Cvijanović nastavila je s posjetama lokalnim zajednicama. Tamo je govorila o mikroinfrastrukturnim projektima i otvarala lokalne puteve. Dakle, njeni nastupi bili su usmjereni i na teme karakteristične za niže nivoe vlasti, iako se kandiduje za Predsjedništvo BiH.

I aktuelni načelnik sarajevske općine Novi Grad Semir Efendić, iako je određena pitanja u vezi s državom BiH javno delegirao, ipak je više prostora posvetio pitanjima prostornog planiranja i lokalne infrastrukture. Efendić je također kandidat za Predsjedništvo BiH.

To je radio i još jedan kandidat za Predsjedništvo BiH, Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red. U proteklim danima najviše se fokusirao na raskrinkavanje lokalnih afera, prozivajući pojedinačne lokalne funkcionere u Hercegovini.

Kandidat HDZ 1990 za državni parlament Ilija Cvitanović nije se spuštao na lokalni nivo, ali je uglavnom ispoljavao apstraktnu nacionalnu retoriku, usmjeravajući kritike na “unitarističke politike Sarajeva”.

Kao i Cvitanović, i Sanja Vulić, kandidatkinja SNSD-a za državni parlament, nije se doticala tema zakonodavnih reformi, već je javni prostor uglavnom ispunjavala odbranom Milorada Dodika i komentarima određenih sudskih procesa koji se vode u Sarajevu.