Dodik bi mogao stići u Trumpov Mar-a-Lago: „The Atlantic“ otkriva pozadinu i milione potrošene na lobiranje

Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik naredne sedmice bi trebao prisustvovati okupljanju američkog konzervativnog pokreta MAGA, koje će biti održano u Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi, objavio je ugledni američki magazin The Atlantic. Njegov mogući dolazak dovodi se u vezu s višemilionskom lobističkom kampanjom vlasti RS-a i promjenom stava administracije Donalda Trumpa prema Dodiku.

Prema navodima novinara Isaaca Stanley-Beckera, nakon američkih izbora za Kongres okupit će se istaknuti članovi MAGA pokreta kako bi razgovarali o političkim planovima i predsjedničkim izborima 2028. godine.

The Atlantic je informacije o Dodikovim planovima putovanja dobio od nekoliko izvora upoznatih s organizacijom posjete, koji su govorili pod uslovom anonimnosti. Oni su upozorili da bi se planovi mogli promijeniti u posljednjem trenutku.

Iz Dodikovog kabineta nisu odgovorili na upit novinara.

Trumpovi savjetnici radili za vlasti RS-a

The Atlantic opisuje Dodika kao proruskog autokratu čija separatistička politika ugrožava stabilnost Bosne i Hercegovine.

Magazin podsjeća na njegove bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kojeg je nedavno opisao kao „jednog od najmiroljubivijih lidera našeg vremena“.

Poseban dio teksta posvećen je angažmanu dvojice značajnih političkih savjetnika Donalda Trumpa, Jamesa Blaira i Chrisa LaCivite.

Vlada RS-a angažovala ih je kao konsultante, a njih dvojica su boravila u tom entitetu uoči izbora u Bosni i Hercegovini ranije ovog mjeseca.

Nakon što je njihov angažman dospio u javnost, honorare su donirali fondu za Trumpovu predsjedničku biblioteku. Trump ih je ranije kritikovao putem svoje društvene mreže Truth Social.

Nakon izbornog uspjeha svoje stranke, Dodik je zasluge pripisao i Trumpu i Putinu.

„Da nije bilo veličanstvene pobjede Donalda Trumpa, danas bismo vjerovatno bili politički leševi“, rekao je Dodik svojim pristalicama.

Milioni dolara za popravljanje Dodikovog imidža

The Atlantic podsjeća da je administracija Joea Bidena 2022. godine uvela sankcije Dodiku zbog korupcije i postupaka za koje je američko Ministarstvo finansija ocijenilo da ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum.

Sankcije su naknadno proširene na članove njegove porodice, saradnike i povezane kompanije.

Dodik je prošle godine pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, nakon čega je izgubio funkciju predsjednika RS-a i dobio šestogodišnju zabranu obavljanja određenih javnih funkcija.

On odbacuje ove odluke, tvrdeći da su politički motivisane i neustavne.

Prema pisanju američkog magazina, vlasti RS-a su nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću izdvojile milione dolara za lobiranje u Washingtonu.

Namjera kampanje bila je približiti Dodika ljudima iz Trumpovog okruženja, predstavljajući ga kao žrtvu političkog progona i zagovornika kršćanskih vrijednosti.

Među angažovanim lobistima i saradnicima našli su se bivši Trumpov lični advokat Rudy Giuliani, nekadašnji guverner Illinoisa Rod Blagojevich te kompanija u kojoj radi Katie Wiles, kćerka šefice osoblja Bijele kuće Susie Wiles.

Od američkih sankcija do promjene politike

Administracija Donalda Trumpa ukinula je sankcije Dodiku u oktobru 2025. godine.

Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) nije javno saopćio razloge za takvu odluku.

Nekoliko dana prije toga, State Department je pozdravio poteze Narodne skupštine RS-a usmjerene ka smirivanju političke krize, predstavljajući ih kao rezultat diplomatskih napora SAD-a.

The Atlantic također navodi da su zvaničnici State Departmenta tražili odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je godinama bio u otvorenom sukobu s Dodikom.

Schmidt je napustio funkciju u maju ove godine, a njemačkim medijima je rekao da je bio izložen „ogromnom i neočekivanom pritisku SAD-a“.

Diplomate i stručnjaci čije stavove prenosi The Atlantic upozoravaju da ustupci Trumpove administracije Dodiku izazivaju zabrinutost zbog njegovih separatističkih ambicija i podrške koju dobija od ruskog predsjednika Putina.

Šta se planira u Mar-a-Lagu?

Okupljanje na Floridi održava se u okviru Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), pod nazivom „CPAC Circle Retreat and Gala“.

Organizatori događaj opisuju kao „okupljanje vizionara“, na kojem će učesnici razgovarati o rezultatima izbora za Kongres i njihovom značaju za predsjedničke izbore 2028. godine.

Među najavljenim govornicima su američka ministrica rada, senatori Mike Lee i Rick Scott, kao i Eduardo Bolsonaro.

Predsjedavajući Američke konzervativne unije Matt Schlapp nije želio potvrditi da li će Dodik prisustvovati skupu.

Istakao je da se očekuje dolazak donatora i VIP gostiju, ali da njihova imena neće biti objavljena, osim imena zvanično najavljenih govornika.

Također nije poznato hoće li Donald Trump biti u Mar-a-Lagu tokom moguće Dodikove posjete.

Bijela kuća nije odgovorila na pitanja novinara The Atlantica.

Zabrinutost zbog novih separatističkih poteza

Prema informacijama sadašnjih i bivših američkih zvaničnika koje prenosi magazin, postoji bojazan da bi Dodik mogao pokušati ubrzati ostvarivanje svojih separatističkih ciljeva dok je Trump na vlasti.

Njihova procjena je da bi Dodik mogao smatrati da su trenutne političke okolnosti povoljnije za ostvarivanje njegovih planova nego što bi bile nakon eventualne promjene administracije u Washingtonu 2028. godine.

The Atlantic zaključuje da će Trump, bez obzira na ishod predstojećih izbora za Kongres, ostati na funkciji još dvije godine. Tokom tog perioda, američka politika prema Dodiku mogla bi imati značajne posljedice za Bosnu i Hercegovinu.