Nakon izbornog poraza Vučića: Počinju promjene u srbijanskim medijima

31 Oktobra, 2026 riki 0 Comments

Prvi postizborni tjedan u Srbiji obilježile su brojne napetosti, a jedno od ključnih pitanja ostaje budući odnos medija na kojima je Aleksandar Vučić, nositelj poražene izborne liste i donedavni srbijanski predsjednik, gradio svoju dugogodišnju vlast.

Studentski pokret ovog je tjedna zatražio ubrzanu tranziciju vlasti i ostavke čelnika policije, obavještajnih službi, pravosuđa i prorežimskih medija. Zatraženi su i hitan popis zatečenog stanja te mjere za sprječavanje uništavanja dokumentacije u javnim institucijama i poduzećima, što Vučić naziva „revolucionarnim terorom“.

Prvi znakovi promjena vidljivi su na javnim servisima. Uslijedio je niz ostavki i smjena u upravi i uredništvima Radio-televizije Vojvodine (RTV) i Radio-televizije Srbije (RTS), uz isprike gledateljima „za sve izostavljeno u prethodnom razdoblju“.

„Ovo su prvi koraci k, nadamo se, ozdravljenju RTS-a… Predstoji nam rad na programskim sadržajima, a sve u javnom interesu. Želimo vratiti vaše povjerenje“, poručio je novi urednički kolegij informativnog programa RTS-a u priopćenju pročitanom u udarnom večernjem dnevniku u četvrtak.

Prije toga ostavke su podnijeli glavni urednik i dio uredništva RTV-a, a potom i direktorica RTS-a. Uslijedile su i smjene urednice informativnog programa te promjene unutar pojedinih redakcija, čiji su rad i političku pristranost u korist Vučića i SNS-a godinama kritizirali civilno društvo, oporba i studentski pokret, piše Hina.

Tijekom gotovo dvogodišnjih prosvjeda studentski pokret jedva da je bio objektivno zastupljen u programima RTS-a i RTV-a, ali i brojnih provladinih televizija, uključujući one s nacionalnom pokrivenošću.

U petak je ostavku podnio i direktor RTV-a Goran Karadžić, dok je Željko Mitrović, vlasnik komercijalne televizije Pink, koja ima razvijenu medijsku mrežu i u regiji, najavio otkaze za približno tisuću zaposlenika.

Raspada li se Vučićeva medijska mreža?

Mediji su bili jedan od glavnih oslonaca Vučićeve vlasti, a nakon pobjede Studentske liste skupine nezadovoljnih građana okupile su se ispred redakcija Informera i Pinka. Program televizije Informer, poznate po otvorenoj podršci Vučiću i SNS-u, nakratko je prekinut nakon što je masa ušla u studio.

Studentska lista brzo je osudila upade i pozvala građane da se suzdrže od revanšizma. Istodobno je zatražila odgovornost za javno izgovorenu riječ i višegodišnje kršenje profesionalnih kodeksa, uključujući kaznenu odgovornost za poticanje mržnje prema političkim neistomišljenicima i protivnicima.

Medijska teoretičarka i profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) Ana Martinoli u autorskom tekstu za tjednik Radar postavila je pitanje što se događa s političarem čija se moć temeljila na medijskoj dominaciji kada televizije prestanu održavati njegovu središnju poziciju u javnom životu.

„Bilo bi preuranjeno zaključiti da se Vučićeva medijska mreža već raspada. Jedna isprika ne mijenja sustav, a izborni poraz ne briše vlasničke, financijske i političke veze koje su duže od desetljeća određivale programe velikog broja medija“, ističe Martinoli.

Ostaje neizvjesno hoće li vlasnici i urednici tih medija ostati uz čovjeka koji više nema sigurnost institucionalne moći ili će se pokušati prilagoditi novim okolnostima, predstavljajući se kao profesionalno neovisni. Treća je mogućnost nastavak djelovanja u sklopu medijske mreže koja bi sada služila najvećem oporbenom bloku.

Vučićevo najvjernije medijsko uporište zasad ostaju televizija Informer i istoimeni tabloid, koji ga i nakon poraza, unatoč otvorenoj i navijačkoj podršci tijekom kampanje, i dalje nazivaju „predsjednikom“, ali i „liderom oporbe“.

Martinoli upozorava da su Vučiću mediji i nakon poraza potrebni kako bi „ostane prisutan, zadrži pristaše, ponudi svoju verziju događaja i sačuva prostor za politički povratak“. Pritom, kako navodi, „nije neophodno da kontrolira sve televizije“, jer je „dovoljno da u dijelu medijskog prostora njegovo tumačenje i dalje bude jedino koje se ozbiljno računa“.

Prema njezinu mišljenju, sada je važnije pratiti koliko će medija i dalje prihvaćati Vučićevu procjenu o tome „što zaslužuje pažnju građana, a što bi trebalo biti u funkciji javnog interesa“.

Odnos nove vlasti prema naslijeđenom medijskom sustavu, kao i reakcije unutar samih redakcija, pokazat će u kojem će se smjeru Srbija razvijati nakon izbora.