ČOVIĆ POSLAO PORUKU SARAJEVU: Otkrio ko su „pravi neprijatelji BiH“ i upozorio na potpuni kolaps institucija

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović bio je gost emisije „Fokus“ na Radioteleviziji Herceg-Bosne kod urednika i voditelja Jurice Gudelja, gdje je detaljno govorio o nadolazećim Općim izborima, važnosti legitimnog političkog predstavljanja, odnosima s Bošnjacima te budućnosti Bosne i Hercegovine.

Odgovarajući na pitanje o važnosti izlaska na izbore, Čović je izdvojio tri ključna razloga: očuvanje zajedništva unutar hrvatskog biračkog tijela kako bi se spriječila mogućnost novih podjela, rješavanje dugogodišnje blokade institucija i neusklađenosti vanjske politike te aktualni globalni politički trenutak.

Naglasio je kako je atmosfera u kampanji HDZ-a BiH izrazito pozitivna i oslobođena tereta prošlosti, a posebno je pohvalio kandidatkinju HNS-a za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijanu Filipović. Opisao ju je kao mladu i energičnu osobu uključenu u brojne projekte, istaknuvši kako njezin angažman, osobito u komunikaciji s Vladom Republike Hrvatske i institucijama Europske unije, daje konkretne rezultate. Čović je kazao da ona, prema anketama koje su provodile međunarodne institucije, trenutačno ima tri i pol puta veću potporu od prvog pratitelja.

Osvrćući se na retoriku drugih političkih aktera koji kampanju temelje na širenju straha te podjelama prema nacionalnoj pripadnosti i sukobima između HVO-a i Armije BiH, Čović je ocijenio kako takvi ljudi ostaju zarobljeni u prošlosti i nude nastavak podjela, dok mlade generacije žele mir, sigurnost i razvoj.

Udarci ispod pojasa i šutnja oporbe

Posebnu pozornost Čović je posvetio, kako je rekao, prljavoj kampanji na hrvatskoj političkoj sceni u BiH, osvrnuvši se na osobne uvrede i diskvalifikacije kojima je izložen. Podsjetio je da je u javnom životu gotovo četiri desetljeća te da je navikao na recikliranje napada kakvi su se pojavljivali krajem devedesetih i početkom 2000-ih. Ipak, posebno je osudio uvlačenje članova obitelji u politička prepucavanja.

Kazao je kako su mu pojedinci savjetovali da na napade odgovori istom mjerom, no istaknuo je da je u ovom slučaju šutnja najglasniji odgovor onima koji se služe uvredama. Govoreći o napadima na njegovu obitelj i spominjanju roditelja koji su, kako je naveo, preminuli prije više od deset godina, rekao je da takav način političkog djelovanja kod pojedinaca samo dodatno produbljuje ono najgore.

Dodao je kako vjeruje da će se takav pristup kampanji kandidata za Predsjedništvo BiH kojega podržavaju stranke oporbene „Petorke“ njima kasnije vratiti kao bumerang.

„Zaboravljaju da će se sva ta prljavština jednom vratiti pred njihova vrata. Ljudi iz tih struktura mi se javljaju, dobio sam stotine poruka ljudi koji se ispričavaju i ne mogu vjerovati da je netko mogao izgovoriti takve stvari“, kazao je predsjednik HDZ-a BiH.

Izborni zakon i odnosi s Bošnjacima

Govoreći o legitimnom predstavljanju i Izbornom zakonu, Čović je izrazio uvjerenje da će se ta pitanja napokon riješiti. Osvrćući se na dosadašnju praksu, podsjetio je da su, prema njegovom stajalištu, preglasavanjem Hrvata najveću štetu pretrpjeli upravo Bošnjaci i sama država, jer je BiH zbog izbornih manipulacija i političkih blokada usporena u napretku i zaostala u brojnim područjima.

Na pitanje što bi se dogodilo ako bošnjačko biračko tijelo ponovno izabere hrvatskog člana Predsjedništva, Čović je kazao kako ne vjeruje da će do toga doći jer HDZ BiH kontinuirano razgovara sa svim važnim bošnjačkim strankama koje, kako je naveo, pokazuju razumijevanje za taj problem. Ipak, upozorio je da bi takav scenarij ponovno doveo do ozbiljne blokade sustava.

„To bi značilo zastoj funkcioniranja BiH u svakom smislu. Bojim se da se Vijeće ministara nikada ne bi uspostavilo, a Vlada Federacije bi praktički stala“, istaknuo je Čović.

Važnost Predsjedništva i pitanje preglasavanja

Komentirajući stavove onih koji zagovaraju omjer snaga 2:1 u Predsjedništvu BiH za tzv. pro-bosanske snage, Čović je podsjetio na vrijeme kada je i sam bio član te institucije. Kazao je da tada nije dopuštao da jedan član bude preglasan te naglasio kako je konsenzus ključan za sva važna pitanja, uključujući vanjsku i sigurnosnu politiku, ali i druga područja iz nadležnosti Predsjedništva.

Podsjetio je da Predsjedništvo ima ustavne ovlasti poput imenovanja veleposlanika i generala te predlaganja državnog proračuna.

Kao primjer političkih blokada naveo je sporazum o izgradnji dionice autoceste od Bune prema sjeveru u Mostaru. Objasnio je kako je projekt zaustavljen jer, prema njegovim riječima, dva bošnjačka člana Predsjedništva ne dopuštaju da se manji dio vojne imovine u blizini aerodroma proglasi neperspektivnim.

„Kada se ti ljudi miješaju u aktivnosti izvršne i zakonodavne vlasti, zapravo sve blokiraju. To rade pilatovski, u rukavicama, tako da su njihove ruke čiste, a netko drugi ispadne kriv“, rekao je Čović.

Budućnost BiH između separatizma i unitarizma

Osvrćući se na medijske spekulacije o mogućem raspadu države, koje su se pojavile i u pojedinim svjetskim medijima, Čović je odbacio takve scenarije. Prisjetio se ranije izjave nekadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva Harisa Silajdžića kako se Hrvatima ne smije ograditi BiH, poručivši da se isto pravilo mora odnositi na sve narode.

Naglasio je da će uvijek biti protiv unitarizma, kao i protiv separatizma, jer bi bilo kakva podjela predstavljala povratak u prošlost.

Na pitanje moraju li Hrvati dokazivati svoju lojalnost Bosni i Hercegovini te opravdavati činjenicu da je Mostar njihov politički centar, Čović je odgovorio kako za tim nema potrebe. Podsjetio je da upravo hrvatski politički predstavnici, prema njegovim riječima, predvode brojne pozitivne procese u zemlji, od rada Vijeća ministara do razvoja najuspješnijih gradova i županija.

„Želimo sebi olakšati život tako da se više ne moramo stalno nekome pravdati. Politički predstavnici hrvatskog naroda među onima su koji guraju Bosnu i Hercegovinu naprijed. Dao Bog da smo se uspjeli očuvati kao politički predstavnici u Bosni i Hercegovini, jer je želja mnogih u posljednjih 25 godina bila eliminirati taj konstitutivni narod“, rekao je Čović.

Legitimno predstavljanje kao ustavna kategorija

Govoreći o pojmu legitimnog političkog predstavljanja i njegovom osporavanju u dijelu sarajevske javnosti, Čović je istaknuo kako je riječ o temeljnoj ustavnoj kategoriji bez koje, prema njegovom tumačenju, nije moguće normalno funkcioniranje državnih institucija.

„Legitimno predstavljanje je natkrovljujuća kategorija, kako je to definirao i Ustavni sud BiH. Bez legitimnog predstavljanja nema funkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine. Ako Bošnjak izabere i najboljeg Hrvata, on nije legitiman predstavnik jer ga većinom glasova moraju izabrati Hrvati“, poručio je Čović.

Dodao je da izmjenama Izbornog zakona treba osigurati da svaki konstitutivni narod bira svoje predstavnike, istaknuvši kako bez legitimnosti nema ni stvarnog koncepta konstitutivnosti naroda, a time, kako je kazao, ni stabilne Bosne i Hercegovine.

Hrvata je u institucijama, tvrdi Čović, manje nego što im pripada

Komentirajući tvrdnje pojedinih bošnjačkih političara o navodnoj prezastupljenosti Hrvata u institucijama BiH, Čović je takve tvrdnje odbacio kao predizbornu retoriku i „brojanje krvnih zrnaca“.

Naglasio je da su Hrvati, prema njegovim riječima, u stvarnosti podzastupljeni u odnosu na ono što im jamče Ustav, zakoni i posljednji popis stanovništva.

„Ako pogledate ogroman sektor namjenske industrije u Federaciji BiH, pitanje je hoćete li tamo pronaći i jedan promil Hrvata. Slično je i u energetskom sektoru, BH Gasu i drugim područjima“, rekao je Čović te pozvao one koji svoju politiku grade na takvim tvrdnjama da naprave preciznu analizu, nakon čega bi se, kako tvrdi, vidjelo da je Hrvata mnogo manje nego što im prema Ustavu i zakonima pripada.

Osvrnuo se i na diplomatsko-konzularnu mrežu, navodeći da su nakon 2018. godine, prema njegovim riječima, svi legitimni predstavnici hrvatskog naroda u diplomatskim predstavništvima smijenjeni.

Istaknuo je kako bi se to, njegovim riječima, automatski promijenilo dolaskom Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH, pri čemu nije isključio mogućnost da Hrvat nakon gotovo 28 godina ponovno preuzme i funkciju ministra vanjskih poslova BiH.

Pozivi na vlast bez Hrvata vode prema novim podjelama

Govoreći o najavama dijela bošnjačkih stranaka o formiranju vlasti bez legitimnih hrvatskih i srpskih predstavnika, Čović je kazao kako takve poruke ne doprinose stabilnosti države.

„Pozivati na formiranje vlasti bez legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda znači pozivati na novu destabilizaciju. Takve poruke ne donose dobro Bosni i Hercegovini i protive se njezinoj ustavnoj strukturi. To je prema zakonima i Ustavu nemoguće napraviti“, rekao je Čović, dodajući kako je najveći dio bošnjačkog političkog establishmenta protiv takve ideje.

U kontekstu predstojećih izbora i formiranja postizbornih partnerstava, istaknuo je da je koaliciji okupljenoj oko HDZ-a BiH i HNS-a potrebna uvjerljiva pobjeda i potpora od 75 do 80 posto hrvatskih birača kako bi se, kako je naveo, spriječili pokušaji izbornog inženjeringa i ponavljanje scenarija s takozvanim alijansama i platformama.

Naglasio je da će pobjednici unutar sva tri naroda morati sjesti za stol i odmah otvoriti ključna pitanja, prije svega reformu Izbornog zakona te reformske zakone u području pravosuđa i vanjskih poslova.

Hrvatska pruža snažnu potporu, euroatlantski put nema alternativu

Čović se osvrnuo i na potrebu relaksacije hrvatsko-bošnjačkih odnosa, istaknuvši da je jedan od preduvjeta za obnovu narušenog povjerenja međusobno uvažavanje političkog legitimiteta.

Naglasio je značaj Republike Hrvatske i Vlade predvođene premijerom Andrejem Plenkovićem u zaštiti interesa Hrvata u BiH te snažnom zagovaranju europskog puta Bosne i Hercegovine.

„Bilo koji stanovnik Bosne i Hercegovine nema većeg prijatelja od predstavnika institucija Republike Hrvatske. Vlada RH investirala je stotine milijuna eura u infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i kulturu diljem BiH“, rekao je Čović, dodajući kako, prema njegovom mišljenju, nema većih zagovornika Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji i svijetu od predstavnika institucija Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Govoreći o aktualnoj geopolitičkoj situaciji i budućnosti zemlje, Čović je naglasio da euroatlantski integracijski procesi nemaju alternativu te da Bosna i Hercegovina mora što prije provesti potrebne reforme kako ne bi zaostajala za državama u okruženju.

„Euroatlantski put nema alternativu. Bosna i Hercegovina mora nastaviti provoditi reforme i iskoristiti priliku koja joj je pružena, jer istok nije alternativa“, zaključio je Čović.