Plenković u UN-u govorio o BiH, Ukrajini i međunarodnom pravu: Posebno se osvrnuo na izbore

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da međunarodno pravo predstavlja granicu između poretka i tiranije te pozvao na obnovu povjerenja u multilateralizam koji daje konkretne rezultate.

Plenković je kazao da Hrvatska podržava multilateralizam zasnovan na pravilima kao najviši oblik međunarodne saradnje, ne zato što je naivna, već zato što je vidjela i iskusila njegovu alternativu.

„Odgovor nije manje multilateralizma, nego multilateralizam koji daje rezultate“, poručio je Plenković u sjedištu UN-a u New Yorku.

Međunarodno pravo

Govoreći o putu Hrvatske, kazao je da je riječ o zemlji koja je doživjela agresiju, odbranila se i obnovila, a potom razvila demokratiju i integrirala se u međunarodne organizacije.

„Za male i srednje države međunarodno pravo nije apstrakcija. Ono je granica između poretka i tiranije, između suverene jednakosti i vladavine sile“, rekao je Plenković.

„Hrvatska je tu vladavinu sile doživjela devedesetih godina u ratu koji je odnio gotovo 20.000 života“, dodao je, ističući da mir zahtijeva hrabrost, kredibilne institucije i pravila koja se jednako primjenjuju na sve.

Rat u Ukrajini

Plenković je rusku agresiju na Ukrajinu nazvao direktnim kršenjem međunarodnih pravila i najavio da će Hrvatska nastaviti pružati podršku Ukrajini.

„Mir ne može nagraditi osvajanje, a oporavak se ne može odvojiti od pravde“, kazao je hrvatski premijer, naglašavajući da se isti principi moraju primjenjivati i na Bliskom istoku.

Poručio je da su zaštita civila, neometan pristup humanitarnoj pomoći, poštivanje međunarodnog prava i kredibilna politička perspektiva ključni za prekid ciklusa nasilja. Ponovio je da Hrvatska podržava rješenje s dvije države, u kojem bi Izraelci i Palestinci živjeli u miru i sigurnosti.

Reforma UN-a

Plenković je upozorio da se svijet mijenja pod utjecajem tehnologije, klimatskih promjena, demografskih pritisaka, nezakonitih migracija i geopolitičkog suparništva. U takvim okolnostima, kako je kazao, moraju se transformirati i Ujedinjeni narodi.

„Hrvatska podržava UN koji je efikasniji, odgovorniji i finansijski održiviji te snažniji u sva tri stupa – miru i sigurnosti, održivom razvoju i ljudskim pravima“, naveo je.

Naglasio je da reforma mora dovesti do reprezentativnijeg i efikasnijeg Vijeća sigurnosti. Prema njegovim riječima, Generalna skupština može i mora djelovati kada je Vijeće sigurnosti blokirano, ali ne može zamijeniti njegovu primarnu odgovornost određenu Poveljom UN-a.

Nasljednik Guterresa

Plenković je istakao da je zbog brojnih globalnih izazova izbor sljedećeg generalnog sekretara UN-a izuzetno važan, zahvalivši Antoniju Guterresu na njegovom radu tokom protekle decenije.

Drugi mandat portugalskog diplomate završava krajem ove godine, a u toku su rasprave o njegovom nasljedniku. U konkurenciji je sedam kandidata, dok bi, prema neformalnom sistemu regionalne rotacije, vodstvo organizacije mogao preuzeti kandidat iz Latinske Amerike.

Dio analitičara smatra da bi Ujedinjeni narodi prvi put mogli dobiti ženu na poziciji generalnog sekretara.

Umjetna inteligencija

Govoreći o izazovima pred svijetom, Plenković je kazao da umjetna inteligencija može ubrzati razvoj, ali da njena primjena mora ostati u skladu s pravnim okvirima, ljudskim dostojanstvom i demokratskom odgovornošću.

„Obnovljena nuklearna retorika čini čvrstu predanost Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja važnijom nego ikada, dok klimatsko djelovanje treba koristiti za jačanje energetske sigurnosti i društvene kohezije“, rekao je.

Dodao je da zelena tranzicija ne bi trebala biti ideološka te da može opstati samo ako je tehnološki realna, društveno pravedna, usklađena sa sigurnom i cjenovno pristupačnom energijom i ako podržava ukupni razvoj.

Zelena tranzicija

„Zelena tranzicija posebno je važna za Evropu, koja uvozi veći dio svoje energije, pa je njena proizvodnja iz obnovljivih izvora strateška nužnost“, kazao je hrvatski premijer.

Govoreći o nezakonitim migracijama, Plenković je naglasio da su one izazvale nepovjerenje u Evropi i promijenile politički pejzaž u brojnim zemljama.

„Takva situacija je neprihvatljiva i ne može se nastaviti. Vladavina prava mora se poštivati, a zakonske procedure moraju se slijediti“, poručio je.

Proširenje EU

Plenković se osvrnuo i na proširenje Evropske unije, navodeći da jugoistok Evrope ostaje nedovršeni dio evropskog projekta. Kazao je da će Hrvatska nastaviti podržavati proširenje zasnovano na zaslugama, ali i da evropska transformacija zahtijeva iskren odnos prema prošlosti.

„Pomirenje postaje moguće kada se prizna odgovornost za zločine iz prošlosti i odbaci njihovo veličanje. Taj standard ne dopušta nacionalne izuzetke“, rekao je Plenković, osvrćući se na nedavni ispraćaj pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu uz državne počasti.

„Ratko Mladić je osuđeni ratni zločinac odgovoran za genocid u Srebrenici, prvi genocid u Evropi nakon holokausta“, naglasio je Plenković.

Počasti Mladiću

Hrvatski premijer kazao je da je genocid u Srebrenici bio kulminacija Mladićevog zločinačkog djelovanja, koje je ranije ostavilo posljedice i u Hrvatskoj kroz granatiranje gradova, ubistva civila, miniranje brana te uništavanje kulturne baštine i industrijskih postrojenja.

„Vojne i službene počasti dodijeljene Mladiću u Srbiji bile su uvreda njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova“, rekao je Plenković.

Dodao je da su učešće predstavnika države i javno odobravanje koje je pratilo ceremoniju u potpunoj suprotnosti s vrijednostima Evropske unije, kojoj Srbija želi pristupiti.

Izborna reforma

Plenković je govorio i o Bosni i Hercegovini, kazavši da bi predanost jednakosti i reformama trebala voditi i tu zemlju. Ustvrdio je da se Hrvatima u BiH i dalje uskraćuje legitimna zastupljenost, uključujući u Predsjedništvu BiH.

Takvu situaciju nazvao je nepravednom, destabilizirajućom i protivnom duhu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Rješenje nisu ni podjela ni dominacija. Rješenje je pažljivo osmišljena izborna reforma koja štiti svakog građanina, istovremeno osiguravajući obnovu osnovnog principa legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda“, zaključio je Plenković u New Yorku, desetak dana prije izlaska građana Bosne i Hercegovine na birališta.