Đonlagić žestoko uzvratio Karamatiću: „Mane ćorava posla!“

Predsjednik HSS-a Mario Karamatić pozvao je hrvatske političke stranke na potpunu blokadu uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini ukoliko nakon izbora hrvatski član Predsjedništva BiH ponovo bude izabran pretežno glasovima bošnjačkih birača.

Karamatić smatra da bi u takvoj situaciji HDZ BiH i druge stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora trebale odbiti sudjelovanje u formiranju novog saziva vlasti.

Na njegove poruke oštro je reagirao izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dženan Đonlagić, koji smatra da ovakav pristup predstavlja nastavak prijetnji blokiranjem državnih institucija.

Karamatić traži da se HDZ BiH unaprijed obaveže

Karamatić je pozvao HDZ BiH i ostale političke partnere da javno potvrde kako neće sudjelovati u formiranju nove vlasti ukoliko se, prema njegovom tumačenju, ponovi „preglasavanje Hrvata“ pri izboru člana Predsjedništva BiH.

Pri tome se pozvao na ranije zaključke Hrvatskog narodnog sabora, a posebno na Zaključak broj 7, tvrdeći da već postoji politička obaveza stranaka okupljenih oko HNS-a da ne prihvate takav izborni rezultat.

Njegov stav temelji se na konceptu „legitimnog predstavljanja“, prema kojem bi hrvatskog člana Predsjedništva BiH trebali birati prvenstveno hrvatski birači.

Ustav BiH i važeći Izborni zakon, međutim, trenutno propisuju da se bošnjački i hrvatski član Predsjedništva neposredno biraju s teritorije Federacije BiH, bez posebnih biračkih spiskova koji bi bili formirani prema nacionalnoj pripadnosti birača.

Predložio da Borjana Krišto ostane u tehničkom mandatu

Karamatić je iznio i konkretan prijedlog kako bi takva blokada mogla izgledati u praksi.

Prema njegovoj ideji, ukoliko izborni rezultat stranke HNS-a ocijene neprihvatljivim, ne bi trebalo dopustiti formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH.

U tom slučaju bi sadašnji saziv, kojim predsjedava Borjana Krišto, nastavio raditi u tehničkom mandatu sve dok se ne postigne dogovor o promjenama izbornog sistema.

Karamatić smatra da bi takvo stanje trebalo trajati sve dok se ne uspostave izborni mehanizmi koji bi, prema njegovom političkom stavu, osigurali izbor „legitimnih predstavnika“ Hrvata.

Kao primjer naveo višegodišnji tehnički mandat Vlade FBiH

Kao argument za svoj prijedlog Karamatić je podsjetio na raniju situaciju u Federaciji BiH.

Nakon Općih izbora 2018. godine nije formirana nova Vlada Federacije BiH, zbog čega je prethodni saziv, predvođen tadašnjim premijerom Fadilom Novalićem, nastavio obavljati svoju funkciju još nekoliko godina.

Nova Vlada FBiH formirana je tek 2023. godine.

Karamatić taj slučaj navodi kao primjer da bi i Vijeće ministara BiH moglo nastaviti raditi u postojećem sastavu ukoliko nakon izbora ne budu postojali politički uvjeti za formiranje nove vlasti.

Đonlagić oštro odgovorio

Na Karamatićeve poruke reagirao je izaslanik u Domu naroda PSBiH Dženan Đonlagić.

On smatra da najave blokiranja državnih institucija predstavljaju nastavak politike političkih pritisaka, ucjena i etničkih podjela.

Đonlagić je kao odgovor na takav pristup izdvojio Slavena Kovačevića, navodeći njegovu kandidaturu i eventualni izbor kao građanski i demokratski odgovor na prijetnje blokadom države.

Time je ponovo u prvi plan došlo jedno od ključnih političkih pitanja pred izbore – odnos između postojećeg načina izbora članova Predsjedništva BiH i zahtjeva stranaka HNS-a za promjenom izbornog sistema.

Đonlagić se osvrnuo i na Antu Jelavića

U svojoj reakciji na Karamatića, Đonlagić se osvrnuo i na političke događaje s početka 2000-ih, poručivši mu da se „mane ćorava posla“.

Kao historijsku paralelu naveo je slučaj nekadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića i pokušaj uspostavljanja takozvane Hrvatske samouprave 2001. godine.

Jelavić je u martu 2001. godine smijenjen s funkcije odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, nakon političke krize povezane s Hrvatskim narodnim saborom i projektom samouprave.

Đonlagić je ovaj slučaj naveo kao upozorenje Karamatiću u kontekstu njegovih današnjih poziva na institucionalnu blokadu.

Jelavićev slučaj imao i kasniji pravosudni nastavak

Politička smjena Jelavića i kasniji pravosudni postupci protiv njega nisu bili isti događaj i važno ih je međusobno razlikovati.

Nekoliko godina nakon smjene Jelavić se našao pred Sudom BiH u predmetu koji je bio povezan s Hercegovačkom bankom. Nakon prvostepene osuđujuće presude otišao je u Hrvatsku, a taj slučaj je kasnije dobio i dodatni pravosudni nastavak.

Zbog toga se Đonlagićevo spominjanje Jelavića prvenstveno može tumačiti kao političko upozorenje i historijska paralela koju je povukao, a ne kao tvrdnja da su današnje okolnosti pravno identične događajima iz 2001. godine.

Izbor hrvatskog člana Predsjedništva godinama izaziva političke sporove

Pitanje načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH jedno je od najdugotrajnijih političkih pitanja u zemlji.

HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a već godinama zagovaraju izmjene Izbornog zakona kojima bi se, prema njihovom stavu, spriječilo da brojniji bošnjački birači imaju presudan utjecaj na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.

S druge strane, protivnici takvog modela upozoravaju da bi dodatno etničko ograničavanje biračkog prava moglo produbiti postojeće podjele i BiH još više udaljiti od građanskog principa političkog predstavljanja.

Karamatićeva najava dodatno podiže političke tenzije jer se više ne govori samo o zahtjevu za izmjenama Izbornog zakona, već i o mogućnosti blokiranja formiranja vlasti nakon izbora.

Najava blokade zasad ostaje politički stav

Karamatićeve izjave ne znače da je odluka o blokadi već donesena niti da su HDZ BiH i sve stranke okupljene oko HNS-a prihvatile njegov prijedlog.

Riječ je o njegovom pozivu tim strankama da se unaprijed obavežu na takav način djelovanja ukoliko izborni rezultat bude onakav kakav smatra neprihvatljivim.

Đonlagić, s druge strane, takvu politiku vidi kao prijetnju funkcioniranju države te zagovara građanski politički model.

S obzirom na približavanje izbora i činjenicu da pitanje načina izbora članova Predsjedništva BiH već godinama izaziva duboke političke prijepore, sukob stavova Karamatića i Đonlagića mogao bi biti najava šire rasprave o tome šta će se dogoditi s formiranjem vlasti nakon izbora.