Dodik i Cvijanović oštro kritikovali izvještaj OHR-a upućen Vijeću sigurnosti UN-a

28 Oktobra, 2026 riki 0 Comments

Reakcije političara iz bh. entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika i Željke Cvijanović, na najnoviji izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR) upućen Vijeću sigurnosti UN-a otvorile su novo i politički veoma rizično poglavlje. Politički vrh iz Banje Luke sada se nalazi u direktnom verbalnom sukobu s institucijom OHR-a, u trenutku kada se na njenom čelu nalazi diplomata povezan s američkom administracijom.

U oštrim objavama na društvenoj mreži X, Dodik je izvještaj nazvao “proizvodom resavske škole” i “recikliranjem starih optužbi”, dok je Cvijanović dokument opisala kao “tipski manipulativan i opterećen stereotipnim lažima”. Ovakve reakcije dolaze u osjetljivom geopolitičkom trenutku, posebno imajući u vidu da su vlasti RS-a godinama očekivale promjenu američkog pristupa, a sada otvoreno osporavaju stavove koji dolaze iz Washingtona.

Šta je izazvalo nezadovoljstvo vlasti u Banjoj Luci?

Negativne reakcije entitetskog rukovodstva izazvale su ocjene iznesene u izvještaju OHR-a, koje se direktno odnose na aktuelne političke poteze i način funkcionisanja vlasti u Republici Srpskoj.

U dokumentu se navodi da su pojedina važna imenovanja u institucijama Bosne i Hercegovine namjerno blokirana. OHR takve postupke vidi kao svjestan pokušaj narušavanja funkcionalnosti i autoriteta države. Cvijanović je na ove navode odgovorila riječima: “OHR piše o tome kako su u Savjetu ministara zaustavljena pojedina imenovanja, pa se time, kobajagi, slabi država… Ma, hajde!”.

Izvještaj Louisa Crishocka, upućen Vijeću sigurnosti UN-a, ponovo ukazuje na poteze vlasti RS-a, predvođenih Dodikom, u vezi sa zakonskim rješenjima kojima se nastoji ograničiti primjena nadležnosti Ustavnog suda BiH na teritoriji ovog entiteta. Takvi potezi u međunarodnim krugovima posmatraju se kao ozbiljan izazov ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.

Poseban dio izvještaja odnosi se i na ekonomske posljedice političkih blokada i izolacije. Ističe se da građani snose posljedice zastoja evropskih reformi i gubitka pristupa sredstvima iz fondova Evropske unije, uključujući i sredstva povezana s Planom rasta. Ovakve ocjene dovode u pitanje tvrdnje političkog rukovodstva RS-a da sankcije ne daju rezultate i da entitet ne trpi ozbiljne ekonomske posljedice.

Blokada Doma naroda i procesi protiv povratnika zbog ljiljana

Pored blokada na nivou Vijeća ministara BiH, izvještaj i prateće analize međunarodnih institucija ukazuju i na šire političke probleme povezane s djelovanjem domaćih političkih aktera, uključujući saradnju Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Među značajnim pitanjima nalazi se dugotrajna blokada rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Djelovanje delegata SNSD-a i HDZ-a BiH, koji imaju mogućnost utjecaja na rad ovog doma, često se navodi kao jedna od prepreka usvajanju zakona i provođenju reformi potrebnih za napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu. Takva politička praksa dodatno usporava rad državnih institucija i produbljuje postojeće političke nesuglasice.

Dodatnu zabrinutost izazivaju postupci protiv bošnjačkih povratnika u Republici Srpskoj zbog isticanja historijske zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima. Policijska saslušanja i sudski procesi u ovim slučajevima otvaraju pitanja zaštite osnovnih prava povratničke populacije. Kritike se posebno odnose na navode o različitom tretmanu historijskih i nacionalnih simbola, kao i na mogućnost da takvi postupci izazivaju osjećaj nesigurnosti i pritiska među povratnicima.

Politička šteta u odnosima s Trumpovim timom

Odnosi rukovodstva iz Banje Luke s američkom administracijom i ranije su bili opterećeni kontroverzama. Jedan od značajnijih problema predstavljale su medijske priče o lobističkim aktivnostima i kontaktima s pojedincima povezanim s krugovima bliskim Donaldu Trumpu.

Pojedini američki mediji izvještavali su da su lobisti i operativci povezani s Trumpovim okruženjem boravili u Banjoj Luci, gdje su navodno razmatrani sporni aranžmani i obećanja o uklanjanju sankcija u zamjenu za finansijsku i političku podršku. Kada su ove aktivnosti dospjele u fokus javnosti, uslijedile su kritike i distanciranje od pojedinih aktera, što je moglo izazvati dodatne poteškoće u odnosima s američkim političkim krugovima.

U takvim okolnostima, novi sukob s OHR-om mogao bi dodatno zakomplikovati nastojanja vlasti RS-a da osiguraju podršku unutar američke administracije, posebno među onim krugovima koji su ranije pokazivali određeno razumijevanje za njihove političke stavove.

Kakve posljedice može izazvati novi sukob s Washingtonom?

Otvorene kritike na račun OHR-a mogle bi imati značajne posljedice po buduće odnose političkog rukovodstva Republike Srpske sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zapadnim partnerima.

Sukob s američkim diplomatom na čelu OHR-a mogao bi dodatno suziti prostor za političko djelovanje Dodika i Cvijanović u Washingtonu. Posebno je osjetljivo pitanje odnosa s konzervativnim krugovima u SAD-u, od kojih su pojedini ranije pokazivali spremnost da saslušaju argumente vlasti RS-a. Otvoreno osporavanje autoriteta OHR-a moglo bi otežati održavanje takvih veza.

Prema navodima diplomatskih izvora koje prenosi „Slobodna Bosna“, ovakav razvoj događaja mogao bi dodatno pogoršati položaj političkog rukovodstva RS-a u odnosima sa zapadnim partnerima.

Ukoliko bi se nastavile aktivnosti koje međunarodni predstavnici smatraju opstrukcijom provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, moguće su nove diplomatske reakcije i dodatno udaljavanje od zapadnih saveznika. Ipak, obim eventualnih posljedica zavisit će od daljnjih poteza domaćih političkih aktera i reakcija međunarodne zajednice.

Louis Crishock je dugogodišnji karijerni američki diplomata koji je u State Departmentu zaposlen od 1999. godine. Njegova uloga na čelu OHR-a, u kontekstu aktuelnih političkih odnosa i nesuglasica unutar Vijeća za provedbu mira, dodatno je značajna zbog povezanosti američke administracije s međunarodnim angažmanom u Bosni i Hercegovini.

Otvoreni sukob s američkim šefom OHR-a mogao bi predstavljati novi izazov za rukovodstvo u Banjoj Luci, naročito u nastojanjima da popravi odnose s Washingtonom i osigura međunarodnu političku podršku. Kako upozoravaju diplomatski izvori koje citira „Slobodna Bosna“, takav razvoj događaja mogao bi dodatno učvrstiti percepciju Republike Srpske kao izvora političkih tenzija i sigurnosnih izazova na Zapadnom Balkanu.