Zbog sahrane Ratka Mladića stigao hitan zahtjev u Haag: Traži se reakcija

30 Augusta, 2026 riki 0 Comments

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović uputio je predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Gracieli Gatti Santana, glavnom tužiocu Sergeu Brammertzu i sekretaru Abubacarru M. Tambadou zahtjev da hitno razmotre sve raspoložive mogućnosti u vezi s transferom posmrtnih ostataka Ratka Mladića i najavljenom sahranom uz najviše državne i vojne počasti u Srbiji.

Institut je izrazio duboku zabrinutost zbog najava zvaničnika Srbije da bi pravosnažno osuđeni ratni zločinac mogao biti sahranjen uz državni i vojni ceremonijal. Kako navode, takav čin predstavljao bi institucionalnu glorifikaciju osobe osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

U pismu se naglašava da se ne dovodi u pitanje pravo porodice da sahrani preminulog člana, već odluka države da mu oda najviše počasti. Takav čin, ističe Institut, mogao bi imati ozbiljne posljedice po dostojanstvo žrtava, autoritet međunarodnog krivičnog pravosuđa, procese tranzicijske pravde i kulturu sjećanja u regionu.

Institut je podsjetio i na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, kojom je utvrđeno da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida u Srebrenici, kao i obavezu pune saradnje s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju zbog toga što nije transferirala upravo Ratka Mladića radi suđenja.

Upozoreno je da bi državna i vojna ceremonija mogla dodatno podstaći heroizaciju i mitologizaciju Ratka Mladića, relativizaciju genocida i drugih međunarodnih zločina, kao i širenje njihovog negiranja među budućim generacijama.

Od Mehanizma je zatraženo da hitno ispitaju i iscrpe sve pravne, proceduralne, administrativne i institucionalne mogućnosti koje su mu na raspolaganju prije poduzimanja konačnih koraka u vezi s transferom posmrtnih ostataka Ratka Mladića u Republiku Srbiju.

To, između ostalog, uključuje odgovarajuću komunikaciju i saradnju s nadležnim organima Kraljevine Nizozemske, kao i traženje garancija da sahrana neće biti iskorištena za glorifikaciju osuđenog ratnog zločinca.

Institut traži i sagledavanje mogućih posljedica takvog čina na žrtve, povjerenje u međunarodnu pravdu i procese pomirenja u regionu.

U zaključku se naglašava da međunarodna krivična pravda ne završava smrću osuđenika te da se budućnost regiona može graditi isključivo na poštovanju sudski utvrđenih činjenica, odgovornosti, dostojanstva žrtava i vladavine prava.