Poskupljenja energenata sve više opterećuju građane FBiH: Plate i penzije ne mogu pratiti rast troškova
Kontinuirani rast cijena energenata u Federaciji BiH tokom proteklih 12 mjeseci dodatno je opteretio kućne budžete građana. Dok cijene prirodnog gasa, električne energije i dizela rastu, primanja građana, posebno penzionera, sve teže mogu odgovoriti na povećane troškove života.
Na ovaj problem ukazao je stručnjak za energetiku, posebno gasnu privredu, bivši direktor BH-Gasa i budući federalni poslanik Almir Bečarević (SBiH), koji je objavio pregled poskupljenja tri ključna energenta kroz analizu energetskih politika u Federaciji BiH.
Prema njegovim procjenama, ukupno godišnje povećanje troškova za prirodni gas, električnu energiju i dizel iznosi 1.495,92 KM. Riječ je o dodatnom novcu koji građani već izdvajaju ili će morati izdvajati zbog viših cijena. Kada je riječ o električnoj energiji, u obračun je uključeno samo posljednje poskupljenje.
Ilustracija/Facebook
Bečarević navodi da godišnji troškovi za ova tri energenta, zajedno s uračunatim povećanjima cijena, iznose 5.690,48 KM, odnosno 474,21 KM mjesečno.
“Sezona grijanja tek je počela, pa za domaćinstva koja se griju na električnu energiju troškovi u narednim mjesecima mogu biti još veći, posebno kada se uračunaju oba povećanja cijene.
Kod prirodnog gasa korištena je donja procjena potrošnje za grijanje, pa i taj trošak može biti znatno veći. Jedino kod dizela postoji mogućnost određenog pada cijene, ali to eventualno pojeftinjenje može samo djelimično umanjiti ovaj trošak.
U pregledu je prikazan i rast prosječne plate na godišnjem nivou, kao i rast prosječne isplaćene penzije u Federaciji BiH.
Podaci govore sami za sebe. Koliko rast primanja zaista može pratiti rast troškova života, svako može procijeniti na osnovu ovog jednostavnog prikaza.
Jer nije presudno samo koliko primanja rastu, već i koliko novca građanima ostaje nakon što plate osnovne životne troškove. Mogućnost moje greške u procjeni je ± 5%”, naveo je Bečarević.
Almir Bečarević Foto: Slobodna Bosna
Govoreći za „Slobodnu Bosnu“ o izostanku konkretne reakcije Vlade FBiH i drugih nivoa vlasti, posebno kada je riječ o subvencioniranju troškova građana, Bečarević je istakao da problem nije samo u nedostatku subvencija, već i u tome što nije napravljen jedinstven pregled poskupljenja na osnovu kojeg bi se kreirale odgovarajuće mjere.
“Suštinsko pitanje nije samo zašto subvencije nisu uvedene, nego zašto nije napravljen jedinstven, transparentan obračun poskupljenja i na osnovu njega utvrđen program zaštite životnog standarda.
Ako vlast može planirati novac za različite budžetske i kapitalne namjene, mora javnosti objasniti i zašto nije izdvojila više sredstava za ublažavanje troškova osnovnih životnih potreba.
Kanton može pomoći svojim stanovnicima kroz određene programe, dok se federalne mjere mogu odnositi na širi krug građana.
Kada nema zajedničkog programa, odgovornost se lako prebacuje s jednog nivoa vlasti na drugi.
Kada se poskupljenja struje, gasa i goriva posmatraju odvojeno, svako pojedinačno može izgledati podnošljivo. Kada se saberu na godišnjem nivou, postaje vidljivo koliko dodatnog novca odlazi iz kućnog budžeta.
Na kraju, nije dovoljno govoriti o rastu plata i penzija ako se istovremeno ne sagleda koliko poskupljenja poništavaju taj rast”, odgovorio je Bečarević za “Slobodnu Bosnu”.
Na rast cijena energenata utiče niz faktora, među kojima su i složene geopolitičke okolnosti, kao i ratni sukobi u Ukrajini i na području Zaljeva. Ipak, vanjski uticaji ne mogu biti jedino objašnjenje za izostanak konkretnih mjera domaćih vlasti.
Građani i privreda sve teže podnose rast troškova, zbog čega je neophodno da nadležne institucije što prije ponude konkretna rješenja. Potrebno je osmisliti mjere koje će ublažiti finansijski pritisak na domaćinstva, posebno na penzionere i građane s najnižim primanjima.
U suprotnom, nastavak rasta cijena energenata mogao bi dodatno ugroziti životni standard stanovništva i poslovanje privrednih subjekata.
(D. O.)
riki
Latest posts by riki (see all)
- Poskupljenja energenata sve više opterećuju građane FBiH: Plate i penzije ne mogu pratiti rast troškova - 19 Novembra, 2026
- U BH. ENTITETU PAO DOGOVOR: Poslodavci i sindikat usaglasili 13. platu, poznato koliko bi radnici mogli dobiti – čeka se odgovor Vlade - 19 Novembra, 2026
- Rasprava o minimalnim platama bez dogovora: Radnici traže veća primanja, privreda strahuje od novih opterećenja - 19 Novembra, 2026


Facebook Comments