Nova vlast u Srbiji najavljuje oduzimanje nezakonite imovine

Promjena vlasti u Srbiji nakon 14 godina vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS) otvorila je pitanje odgovornosti za nezakonito stečenu imovinu političara. Studentska lista – Studenti pobeđuju, koja je osvojila više od 2,3 miliona glasova i ubjedljivu većinu u parlamentu, najavila je da će se upravo ovom problematikom baviti već u prvih 100 dana rada nove Vlade.

Među najavljenim prioritetima su utvrđivanje porijekla imovine i oduzimanje bogatstva za koje se utvrdi da je stečeno nezakonito, uključujući imovinu političara i njihovih finansijera. Iako zakonski mehanizmi već postoje, predstavnici nove vlasti poručuju da će insistirati na njihovoj konkretnoj primjeni.

„Sva nezakonito stečena imovina bit će oduzeta“

Radomir Saičić, jedan od predstavnika Studentske liste, izjavio je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) da će nezakonito stečena imovina biti oduzeta bez obzira na to da li pripada domaćim ili stranim političarima.

Realizacija ovih najava mogla bi se odnositi i na političare i funkcionere iz Bosne i Hercegovine koji posjeduju nekretnine u Srbiji, a koji bi morali dokazati na koji način su ih stekli.

Novinari CIN-a već godinama istražuju imovinu političara, a prikupljene podatke objavljuju u bazi „Imovina političara“. Dosadašnja istraživanja pokazala su da su među vlasnicima nekretnina u Srbiji posebno zastupljeni političari iz Republike Srpske (RS). Oni, kao i članovi njihovih porodica, najčešće su kupovali stanove i kuće u Beogradu i Novom Sadu.

Dodikova vila od 850.000 eura i istraga bez značajnijeg pomaka

Još 2009. godine novinari su objavili da je Milorad Dodik, tadašnji premijer RS-a, kupio vilu u elitnom beogradskom naselju za 850.000 eura. Novac za kupovinu je isplaćen, a Dodik je postao vlasnik luksuzne nekretnine. Zanimljivo je da je kredit za njenu kupovinu podigao tek osam mjeseci nakon isplate.

Milorad Dodik je 2007. godine kupio vilu koja se nalazi u elitnom beogradskom naselju Dedinje/Foto: CIN

Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu 2015. godine, ali značajnijeg napretka nije bilo ni do proljeća 2026. godine. Iz Tužilaštva su tada naveli da institucije Srbije već godinama ne odgovaraju na zahtjeve za dostavljanje važne dokumentacije.

Slični zakonski mehanizmi za provjeru porijekla imovine i njeno oduzimanje u slučaju kriminalnog sticanja postoje i u Republici Srpskoj, kao i djelimično u Federaciji BiH. Ipak, njihova primjena u praksi gotovo da izostaje.

„Mi sada očekujemo, da li naivno, da li smo neinformisani, da li ne znamo da ova promjena vlasti u Srbiji riješi korupciju, klijentelizam, zloupotrebu javnih resursa, javnih sredstava (kod nas, op. a), a vlast ovdje formiraju. Mi smo je potvrdili na izborima − isti ljudi koji su na vlasti zadnjih 20 godina“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

Vladavina prava i borba protiv korupcije

U svom programu Studentska lista najavljuje uspostavljanje vladavine prava, s posebnim fokusom na suzbijanje korupcije. Kao neke od načina za ostvarivanje tih ciljeva navode oslobađanje pravosuđa od političkog uticaja, lustraciju javnih funkcionera i provjeru porijekla imovine.

Prema njihovim procjenama, oduzimanje nezakonito stečenog bogatstva moglo bi donijeti stotine miliona eura u budžet, a taj novac bi bio usmjeren u javne investicije.

Jedan od planiranih koraka je i jačanje Poreske uprave, uz dodatno kadrovsko i institucionalno osposobljavanje za provođenje Zakona o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu Republike Srbije.

Drugi važan propis je Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, kojim su javnim tužiocima data posebna ovlaštenja. U saradnji s drugim državnim institucijama oni mogu pokrenuti postupke privremenog ili trajnog oduzimanja imovine za koju se utvrdi da potiče iz kriminalnih aktivnosti.

Iako su ovi zakoni u Srbiji na snazi već godinama, njihova dosadašnja primjena bila je „nikakva“, ističe Sarah El Sarag, advokatica i predstavnica Studentske liste. Naglašava da će provjerama biti obuhvaćena ne samo fizička lica nego i kompanije koje su povezane s njima.

„Javnost je upoznata sa tim da građani Republike Srpske imaju dvojno državljanstvo i samim tim da mogu i da posluju ovde i da budu naši državljani i biće podložni ispitivanju imovine kao i javni funkcioneri ovde i privatna preduzeća koja su poslovala, da li su tenderi ili šta je u pitanju, i na osnovu toga će oni, naravno, ukoliko postoji delo, biti procesuirani”, kaže El Sarag.

Nesrazmjer između prihoda i vrijednosti imovine

Prema riječima El Sarag, u cijelom procesu posebno važnu ulogu imat će saradnja poreskih uprava.

„Ako su vam primanja 2.000 evra, odakle vama stan, naprimer, u Beogradu na vodi od pola miliona evra?”

Poreska uprava može pokrenuti postupak provjere porijekla imovine samostalno, kada utvrdi nesrazmjer između prijavljenih prihoda i vrijednosti imovine. Postupak se može inicirati i na osnovu prijave drugih institucija ili prijedloga fizičkih i pravnih lica.

Oba zakona postoje i u Republici Srpskoj, dok je u Federaciji BiH usvojen samo Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom. Uprkos tome, konkretni rezultati njihove primjene i dalje izostaju.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je jedan od glavnih razloga za takvo stanje zarobljeno pravosuđe, koje je godinama pod uticajem vladajućih političkih struktura.

„Strahujem od toga da je taj dio imovine koja postoji u Srbiji, da je to samo vrh ledenog brijega. Mislim da jako puno imovine naši zvaničnici imaju u zemljama Evropske unije − što u nekretninama, što u novcu.“

Za sada bi se značajnije promjene mogle dogoditi prvenstveno u Srbiji. U danima nakon oktobarskih izbora počela su hapšenja visokopozicioniranih funkcionera, a najavljena je i kontrola rada pravosudnih institucija.

Zagorka Dolovac, vrhovna javna tužiteljica u Srbiji, naredila je provjeru rada svih tužilaštava u zemlji, uključujući i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.

Istraga o kupovini Dodikove vile

Tužilaštvo BiH se još 2016. godine obratilo Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal sa zahtjevom da ispita jednog svjedoka i putem međunarodne pravne pomoći dostavi dokumentaciju potrebnu za istragu o kupovini vile Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a i aktuelnog predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Iz Javnog tužilaštva za organizovani kriminal ranije su za CIN pojasnili da su imali poteškoća u pronalasku svjedoka. Zbog toga su zatražili pomoć Ministarstva pravde, ali je nisu dobili. Tek 2022. godine uspjeli su pronaći osobu i obaviti njeno saslušanje.

Nakon toga su zapisnike i traženu dokumentaciju proslijedili Ministarstvu pravde Srbije. Međutim, iz Tužilaštva BiH navode da od tada nisu dobili tražene materijale, jer srbijansko Ministarstvo ignoriše njihove zahtjeve.

CIN je još 2009. godine objavio da je Dodik kupio vilu površine 342 kvadratna metra na Dedinju, jednom od najelitnijih dijelova Beograda. Kako bi 2007. godine postao vlasnik luksuzne trospratnice, morao je isplatiti 850.000 eura. Novinari su tada utvrdili da je kredit za kupovinu nekretnine podigao tek osam mjeseci nakon što je kupoprodajna cijena već bila plaćena.

U martu 2022. godine Dodik je u Tužilaštvu BiH dao izjavu u vezi s kupovinom ove vile. Iz Tužilaštva su novinarima potvrdili da je predmet i dalje otvoren, ali nisu odgovorili na pitanje hoće li nakon promjene vlasti u Srbiji ponovo tražiti dostavljanje dokumentacije.

Dodikov advokat tvrdi da nije bilo krivičnog djela

Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, smatra da je kupovina vile bila zakonita. Iako u početku nije želio govoriti o slučaju zbog istrage koja je u toku, naknadno je kontaktirao novinarku i iznio svoje viđenje cijelog postupka.

Prema njegovim riječima, finansijska vještačenja osporila su sumnje o pranju novca. Tvrdi da je Dodik 2007. godine podigao kredit za objekat koji je „tek trebao kupiti“, zbog čega, kako navodi, „nije bilo uslova da se ispostavi hipoteka“. Dodaje da je kreditom iz 2008. godine zatvoren prethodni dug te da je slučaj u potpunosti razjašnjen jer, prema njegovom mišljenju, nije počinjeno krivično djelo.

Bubić smatra da je nedostavljanje dokumentacije iz Srbije samo opravdanje za nastavak istrage.

„Neće niko da podmetne leđa da obustavi istragu koja je davno trebala biti obustavljena“.

Dodik je godinama bio jedan od otvorenih političkih saveznika Aleksandra Vučića, čija je Srpska napredna stranka (SNS) na vlasti bila od 2012. godine. Podržavao ga je i tokom dvogodišnjeg talasa građanskih protesta u Srbiji, koji su počeli krajem 2024. godine.

Nezadovoljstvo građana eskaliralo je nakon pada betonske nadstrešnice na renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 osoba.

Protesti su na kraju doveli do prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine. Tokom izborne noći Dodik je bio uz Vučića u trenutku kada je lider SNS-a priznao poraz i kraj svoje četrnaestogodišnje vladavine.

U danima nakon izbora Dodik je više puta poručivao predstavnicima pobjedničke Studentske liste da očekuje dobru saradnju s novom vlašću.

Političari godinama ne prijavljuju svu imovinu

Pored slučaja Dodikove vile, pažnju nove vlasti u Srbiji mogle bi privući i nekretnine koje u ovoj zemlji posjeduje bivši državni ministar bezbjednosti i predsjednik DNS-a Nenad Nešić.

Kada je 2023. godine preuzeo funkciju državnog ministra, Nešić nije prijavio da je sa suprugom suvlasnik stana površine 98 kvadratnih metara i kuće od 176 kvadrata u Novom Sadu.

Novinarima CIN-a tada je rekao da nije znao da je obavezan prijaviti i imovinu supružnika, navodeći da mu je tako objašnjeno u Savjetu ministara. Nakon toga nije želio dalje razgovarati o ovoj temi.

Nekoliko dana kasnije, gostujući na televiziji N1, Nešić je govorio o načinu na koji je kupio nekretnine.

„Platio bez kredita, kupio regularno, kupio od primanja. Imam platu. Sve sam platio regularno preko banke gdje primam platu.”

U godinama koje su uslijedile nastavio je kupovati i prodavati nekretnine u Novom Sadu. Kuća koju je posjedovao sa suprugom više nije u njihovom vlasništvu, ali je Nešić u međuvremenu postao vlasnik još dvije nekretnine. Prema podacima iz katastra, trenutno posjeduje dva stana i garažu u ovom gradu.

Vrijednu imovinu u Crnoj Gori posjeduju i Nešić i članovi njegove porodice. Tamošnje državno tužilaštvo odredilo je zabranu raspolaganja za ukupno pet njihovih nekretnina u Budvi i Tivtu.

Tužilaštvo BiH već šestu godinu vodi predmet protiv Nešića zbog sumnje da je počinio krivična djela pranja novca, primanja mita i zloupotrebe položaja u periodu dok je obavljao funkciju direktora Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“. Prema sumnjama istražnih organa, na taj način je ostvario finansijsku korist od približno milion maraka.

Njegov ministarski mandat okončan je početkom 2025. godine, nakon što je završio u pritvoru u kojem je proveo oko šest mjeseci. Slobodu je dobio u maju iste godine, nakon što je uplatio kauciju od 1,37 miliona maraka, za koju je založio jednu od svojih nekretnina.

Nešić nije odgovorio na poziv novinara.