Milorad Dodik proglasio smrt BiH, ali mu jedan detalj ruši priču: SNSD godinama koristio Ustavni sud koji danas naziva nelegitimnim
Ustavni sud BiH jučer je poništio veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i odluku Narodne skupštine Republike Srpske, čime je potvrdio imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, u čijem sastavu se nalaze i dva strana člana iz Italije i Kenije.
Time je ostala na snazi većinska odluka Predsjedništva BiH, koju su podržali Denis Bećirović i Željko Komšić, a kojom su međunarodni stručnjaci, nakon deset godina odsustva, vraćeni u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika.
Milorad Dodik je sinoć na društvenoj mreži X objavio da je „poslije duge i teške bolesti umrla BiH“, te da je „eutanaziju sproveo Ustavni sud BiH“.
„Odlukom tog krnjeg i nelegitimnog Ustavnog suda pređene su sve crvene linije. Pravo koje pripada Narodnoj skupštini Republike Srpske nećete oduzeti i tačka. Dalje nema. Od danas pa do ukidanja te odluke nijedna odluka na nivou BiH neće biti donesena. Htjeli ste da se igrate, imaćete igranku. Testirali ste naše strpljenje, došao mu je kraj. Preko ovoga nećemo preći“, poručio je Dodik.
Da se Milorad Dodik već dugo suočava s vlastitim nedosljednostima, pokazuju brojne izjave koje gotovo svakodnevno daje. I ova posljednja može se svrstati u isti niz. Po ko zna koji put, Dodik računa na kratko pamćenje javnosti.
Očigledno očekuje da građani zaborave period od 2006. do 2014. godine, kada je u Predsjedništvu BiH sjedio visoki funkcioner SNSD-a Nebojša Radmanović, dok je Dodik obavljao funkcije premijera i predsjednika Republike Srpske.
Upravo u tom periodu Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika imala je dva strana stručnjaka – Martina Cherryja i Zeynep Ahunbay. Tada nisu zabilježene inicijative niti odluke Predsjedništva BiH kojima bi se strani članovi ponovo birali ili uklanjali iz Komisije.
Njihov mandat nastavljan je na osnovu ranijih odluka iz 2001. i 2002. godine, čemu se SNSD u tom periodu politički nije protivio. Štaviše, vlade Republike Srpske predvođene SNSD-om provodile su odluke Komisije u čijem su sastavu bili i međunarodni stručnjaci.
Odluka Bakira Izetbegovića, Mladena Ivanića i Dragana Čovića
U tom periodu Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, čiji su članovi bili i strani stručnjaci, donijela je više od 250 odluka koje su se odnosile na objekte i lokalitete na teritoriji Republike Srpske. Među njima su bili manastiri i crkve, islamski i katolički vjerski objekti, tvrđave, nekropole i brojni drugi spomenici kulturno-historijskog naslijeđa.
Imena stranih članova, koji su imali punopravni status u Komisiji, objavljivana su u službenim glasilima, bez protivljenja Nebojše Radmanovića, Milorada Dodika, Narodne skupštine RS ili bilo kojeg drugog predstavnika SNSD-a.
Podsjetimo, strani članovi uklonjeni su iz Komisije odlukom Predsjedništva BiH iz maja 2016. godine, koju su tada podržali Mladen Ivanić (PDP), Bakir Izetbegović (SDA) i Dragan Čović (HDZ BiH).
Kada su članovi Predsjedništva BiH u mandatu 2022–2026. godine, Denis Bećirović i Željko Komšić, u januaru i junu 2026. donijeli odluke o vraćanju dva strana člana u Komisiju, Željka Cvijanović glasala je protiv. Nakon što je preglasana na sjednici 29. juna 2026. godine, uložila je veto, koji su poslanici SNSD-a i vladajuće većine u NSRS-u jednoglasno podržali 7. jula 2026. godine. Ustavni sud BiH sada je poništio odluku Narodne skupštine RS kojom je veto potvrđen.
O (ne)legitimnosti Ustavnog suda BiH
Posebnu pažnju javnosti zaslužuje još jedna nedosljednost u Dodikovoj sinoćnjoj objavi na društvenoj mreži X. Ustavni sud BiH ponovo je nazvao „krnjim i nelegitimnim“. Međutim, takva retorika očigledno ne predstavlja prepreku ni Vladi Republike Srpske, ni poslanicima SNSD-a, a ni samom Dodiku da se redovno obraćaju upravo tom sudu putem apelacija i zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Drugim riječima, Dodik Ustavni sud BiH javno proglašava nelegitimnim, ali ga istovremeno priznaje i koristi njegove pravne mehanizme kada mu to politički ili pravno odgovara. Primjera za takvu praksu ima mnogo, a izdvojit ćemo samo neke iz posljednje dvije godine.
Nakon što ga je Sud BiH u junu 2025. godine pravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, Dodikov pravni tim podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH. U njoj se pozivao na povredu prava na pravično suđenje i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ustavni sud je apelaciju odbio kao neosnovanu na vanrednoj sjednici 4. novembra 2025. godine.
Dodik je podnio i posebnu apelaciju protiv odluke Centralne izborne komisije BiH od 6. augusta 2025. godine, kao i pratećeg rješenja Suda BiH, kojima mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske i raspisani prijevremeni izbori. Ustavni sud je ovu apelaciju u novembru 2025. godine odbacio kao nedopuštenu.
U okviru istog procesa, Dodik se obratio Ustavnom sudu BiH tvrdeći da mu je povrijeđena pretpostavka nevinosti zbog javnih izjava političkih zvaničnika tokom trajanja sudskog postupka pred Sudom BiH. I ovaj zahtjev Sud je odbacio kao očigledno neosnovan.
SNSD često podnosi apelacije Ustavnom sudu BiH
Ni tu nije kraj. Trideset dva poslanika vladajuće većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske, većinom iz SNSD-a, podnijela su Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 203a Krivičnog zakona BiH, koji je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt i na osnovu kojeg je Dodiku suđeno. Ustavni sud je o ovom zahtjevu odlučivao na 172. plenarnoj sjednici u julu 2026. godine i odbio ga, potvrđujući ustavnost osporenog člana.
SNSD je kao politička stranka bio uključen i u postupak pred Ustavnim sudom BiH u novembru 2025. godine, kada je Sud odbacio apelaciju Liste Nebojše Vukanovića kojom se osporavala zakonitost prijave SNSD-a na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.
Zato se nameće sasvim logično pitanje: ako je Ustavni sud BiH zaista toliko „krnji i nelegitimni“, kako to Dodik i SNSD ne propuštaju priliku da mu se obrate kada očekuju da bi od njegovih odluka mogli imati pravnu korist?
Očigledno je da problem nije u samom Sudu, nego u tome što njegove odluke nisu uvijek onakve kakve bi Dodik i SNSD željeli. Kada odluke odgovaraju njihovim interesima, Sud je adresa kojoj se obraćaju. Kada odluči suprotno njihovim očekivanjima, postaje nelegitiman.
Takva selektivna primjena političkih principa još je jedan pokazatelj nedosljednosti koja se iznova ponavlja u javnim nastupima Milorada Dodika.
riki
Latest posts by riki (see all)
- Milorad Dodik proglasio smrt BiH, ali mu jedan detalj ruši priču: SNSD godinama koristio Ustavni sud koji danas naziva nelegitimnim - 21 Novembra, 2026
- Barbarezovih 10 najpouzdanijih Zmajeva: Jedno ime posebno iznenađuje na vrhu liste - 21 Novembra, 2026
- GOTOVO JE! Ustavni sud BiH donio odluku o obilježjima Armije RBiH - 20 Novembra, 2026


Facebook Comments