Lazović upozorava na političke ciljeve SNSD-a i HDZ-a BiH

19 Oktobra, 2026 riki 0 Comments

Nakon sastanka u Banjoj Luci, Milorad Dodik i Dragan Čović najavili su nastavak političke saradnje i zajedničko djelovanje tokom pregovora o formiranju vlasti. Lideri SNSD-a i HDZ-a BiH potvrdili su da ostaju opredijeljeni za dosadašnje partnerstvo i ostvarivanje zajedničkih političkih ciljeva.

Nakon razgovora s liderom HDZ-a BiH, Milorad Dodik izjavio je da će SNSD podržati uspostavljanje, kako je rekao, „normalnog sistema rada“ u Predsjedništvu BiH. Posebno je istakao pitanja vanjske politike, diplomatskih imenovanja, Centralne banke BiH i sistema odbrane.

O mogućim posljedicama ovakvih najava govorio je Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji je upozorio na važnost očuvanja nezavisnosti Centralne banke BiH.

“CBBiH je posljednje utočište monetarnog suvereniteta države. Dirati u monetarnu stabilnost i nezavisnost Centralne banke BiH znači ugroziti povjerenje i stabilnost domaćeg novca. To onda lančano ugrožava ukupnu finansijsku stabilnost države. Bosna i Hercegovina je 90-ih godina prošla i kroz monetarnu agresiju. Oporavak je tekao kroz aranžman currency boarda od 1997. godine”, poručio je Đonlagić.

Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike BiH i član Demokratske fronte, ocjenjuje da saradnja Dodika i Čovića nije ništa novo, već nastavak zajedničkih dogovora i političkih aktivnosti koje, kako navodi, nikada nisu ni prekidali.

Zašto im je SDP posebno važan?

Prema njegovom mišljenju, izbor njihovih kandidatkinja u Predsjedništvo BiH dodatno im je povećao političku snagu i otvorio prostor da se nametnu kao ključni posrednici u budućim političkim procesima u zemlji.

“Nakon sastanka u Banjoj Luci poslali su poruke o tome koje partije žele, a koje ne žele u formiranju državne vlasti. Pored SDA, koja je nezaobilazna, prioritet im je SDP. Zbog čega baš SDP, to njih dvojica dobro znaju, a mislim da i naša javnost to jasno prepoznaje. Nije to želja za efikasnom vlašću, već stvaranje terena za ostvarenje političkih i ekonomskih ciljeva HDZ-a i SNSD-a. Ne vjerujem da će im želja biti ispunjena”, kaže Lazović za Slobodnu Bosnu.

Dodikovi prioriteti i kontrola državnih institucija

Prema Lazovićevoj ocjeni, Dodik bi Centralnu banku BiH mogao pokušati iskoristiti za finansijsku stabilizaciju Republike Srpske, koja je, kako navodi, prezadužena i suočena s velikim kreditnim obavezama prema međunarodnim finansijskim institucijama.

Lazović ukazuje i na važnost Ministarstva vanjskih poslova BiH, smatrajući da bi Dodik preko ove institucije mogao nastaviti širiti propagandne poruke i narative o Bosni i Hercegovini u međunarodnoj javnosti.

“Također interesuje ga i Ministarstvo odbrane BiH ne da bi ga ojačao i učinio jedinstvenim u funkciji odbrane BiH već da bi realizovao ono što je više puta i govorio da ” srpskom puku” prvenstveno treba da bude na umu RS i njeni interesi”, kaže Lazović.

Ukazujući na to da Dodik svojim izjavama dovodi u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine, Lazović navodi da se novac građana koristi za angažovanje stranih lobista s ciljem osamostaljenja Republike Srpske.

“Svakako da su opravdane bojazni kako i na koji način će funkcionisati ključne državne institucije pod rukovodstvom Dodikovih kadrova”, upozorava on.

Čovićev glavni cilj su izmjene Izbornog zakona

Govoreći o Draganu Čoviću i HDZ-u BiH, Lazović kao njihov ključni politički prioritet izdvaja izmjene Izbornog zakona BiH.

On smatra da je o ovom pitanju potrebno razgovarati, ali upozorava da eventualne izmjene ne bi trebale biti provedene na način na koji ih zagovara HDZ BiH.

“Izborni zakon zreo je za izmjene, ali ne na način kako to govore iz HDZ-a”, ističe Lazović.

Prema njegovom stavu, prioritet bi trebalo biti uvrštavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u Izborni zakon, čime bi se svakom građaninu osiguralo aktivno i pasivno biračko pravo.

“Također bi trebalo povećati izborni cenzus na 5% kako bi se reducirao broj političkih subjekata primorajući ih na saradnju i ujedinjenje na ideološkim osnovama. Time bi građani imali izbora da se opredjele za manji broj stranaka, prvenstveno između stranaka ljevice, centra ili desnice”, kaže on.

Lazović dodaje:

“Građani jesu većinski izabrali etničke partije čime smo se vratili na početne postavke, kako i na koji način će funkcionisati njihova vlast ostaje da se vidi.”