El Niño bi mogao biti izuzetno snažan: Šta to znači za BiH i Balkan?

Prema najavama hrvatskih meteorologa, ovogodišnji El Niño mogao bi biti izuzetno snažan, a pojedine prognoze ukazuju da bi mogao biti među najjačim zabilježenim od početka instrumentalnih mjerenja.

O fenomenu El Niño posljednjih mjeseci sve češće govore meteorolozi širom regiona, analizirajući njegove moguće posljedice na vremenske prilike u različitim dijelovima svijeta.

O ovoj pojavi ranije je govorio i poznati bh. meteorolog Nedim Sladić, koji upozorava da se njegov utjecaj ne može direktno povezivati s vremenom na području Evrope i Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Šta je El Niño?

El Niño južna oscilacija (ENSO) predstavlja prirodni klimatski fenomen koji se manifestuje kroz ciklične promjene temperature površine mora u centralnom i istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika, ali i kroz promjene atmosferske cirkulacije.

Ovaj fenomen u prosjeku se javlja svake dvije do sedam godina, dok pojedine faze mogu trajati i nekoliko godina. Posebno snažne epizode El Niña pojavljuju se znatno rjeđe, a nakon njih često dolazi do neutralne faze ili suprotne faze ENSO ciklusa – La Niñe.

Prema riječima Nedima Sladića:

„El Niño južna oscilacija (ENSO) prirodni je klimatski fenomen koji podrazumijeva nepravilnu cikličnu smjenu toplije i hladnije površinske temperature centralnog i istočnog ekvatorijalnog Pacifika te njen utjecaj na atmosfersku cirkulaciju.

U prosjeku se pojavljuje svakih dvije do sedam godina, s tim da pojedine faze mogu potrajati i do tri godine. Ekstremnije faze El Niña, po pravilu, dešavaju se rjeđe, nakon čega obično slijedi neutralna ili suprotna hladna faza, La Niña, koju prati hlađenje Pacifika, kaže Sladić.

Prema njegovim riječima, ovaj klimatski fenomen najviše utječe na područje istočnog Pacifika, gdje se toplije površinske temperature vode prema centralnom i istočnom Pacifiku šire usljed slabljenja pasata.

Posljedično slabi izdizanje hladnije vode iz morske dubine prema površini, što se povezuje s takozvanim „upwelling“ procesom. Ovim se produbljuje termoklina, odnosno prijelazni sloj između toplije površinske i hladnije vode u dubljim slojevima okeana.

Zbog toga hladnija, nutrijentima bogatija voda teže dopire do površine, pa je slabiji i njen rashlađujući učinak.

Najlakša vizualizacija ovog fenomena jeste četvrtasta posuda napunjena vodom i ventilator na jednoj od strana. Ventilator tada možemo posmatrati poput stalnih vjetrova koji stružu površinski topliji sloj, potiskuju ga na suprotnu stranu, a smjenjuje ga hladnija voda, što odgovara suprotnom procesu od El Niña – La Niña.

El Niño i La Niña svoj vrhunac najčešće dostižu tokom zime. Otuda potječu i nazivi „mali dječak“ i „mala djevojčica“. Vrhunac se obično dostiže neposredno pred Božić, pojasnio je Sladić.“

Kako El Niño mijenja vremenske prilike?

Utjecaj El Niña posebno se prati u područjima Pacifika, ali posljedice promjena u okeanu i atmosferi mogu se kroz složene atmosferske obrasce osjetiti i u drugim dijelovima svijeta.

Ovaj fenomen historijski je bio od velikog značaja i za ribare uz obale Perua, koji su promjene temperature mora povezivali s dostupnošću ribe i uslovima za ribolov.

Sladić pojašnjava:

„Sladić podsjeća da je praćenje ovih faza bilo veoma značajno ribarima u Peruu jer su na osnovu njih mogli procijeniti kada će imati bolju sezonu. Toplije vode po pravilu posjeduju manje kisika, veće stope saliniteta i manje nutrijenata.

Istovremeno, praćenjem ovih fenomena dobija se i šira slika vremenskih prilika na području Sjeverne Amerike te pojedinih južnoameričkih zemalja, poput Brazila i Perua.

„Brazil, posebno njegov sjeverni i sjeveroistočni dio, suočava se sa sušom i deficitom padavina, dok dijelovi Sjedinjenih Američkih Država, naročito njihov južni dio, postaju vlažniji.“

El Niño ne određuje direktno vrijeme u BiH

Iako se El Niño često spominje u kontekstu promjena vremena širom svijeta, njegov eventualni utjecaj na Evropu ne treba posmatrati kao direktnu posljedicu.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ključnu ulogu imaju atmosferski procesi iznad Atlantika, kao i brojni drugi regionalni i lokalni faktori.

Nedim Sladić ističe:

„Kada posmatramo kretanje sistema preko Atlantika, možemo dobiti nešto širu sliku, ali ona zavisi isključivo od lokalnih faktora, ističe Sladić.

Dakle, El Niño ne utječe direktno na vremenske prilike u Bosni i Hercegovini. Glavni pokretač vremenskih prilika u ovom slučaju jeste Atlantik.

U godinama u kojima je prisutan El Niño, statistički pregled, iako sa niskom korelacijom, pokazuje da prvi dio jeseni bude veoma topao. Nakon toga obično slijedi veoma topao prvi dio zime, odnosno decembar i januar, pojasnio je Sladić.

U skladu s tim, kako se približavamo drugom dijelu zime, obično raste vjerovatnoća pojave hladnijih prodora te nešto hladnijeg i svježijeg vremena.“

Šta možemo očekivati tokom jeseni i zime?

Prema trenutnim najavama, pred nama bi mogla biti toplija jesen, dok bi i početak zime mogao donijeti temperature iznad prosjeka.

Ipak, drugi dio zime mogao bi donijeti drugačiju sliku, uz veću mogućnost hladnijih prodora i izraženijih promjena vremena.

Sladić je ranije zaključio:

„Ove jeseni trebamo biti svjesni da veći dio Evrope očekuje vlažnija i toplija jesen nego što je uobičajeno. Kada je riječ o zimi, njen prvi dio mogao bi podbaciti, dok bi drugi dio mogao pokušati nadoknaditi ono što je tokom prvog dijela izostalo“, zaključio je poznati bh. meteorolog.