Dodikovo lobiranje u SAD-u pred novim izazovima: Kongres najavljuje pojačan nadzor

Dodikovi lobisti mogli bi se naći pod lupom nove većine u američkom Kongresu

Washingtonski dopisnik Ivica Puljić upozorio je da bi lobisti koje je angažovao Milorad Dodik mogli postati predmet detaljnijeg nadzora nove demokratske većine u američkom Kongresu. O tome je govorio analizirajući nova pravila Bijele kuće koja se odnose na kontakte s lobistima, ali i političke promjene nakon posljednjih kongresnih izbora.

U međuvremenu, američki demokrati najavljuju pojačanu kontrolu odnosa administracije s interesnim grupama, dok se u Bosni i Hercegovini sve više postavlja pitanje koliko javnog novca vlasti Republike Srpske izdvajaju za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama.

Puljić: Lobiranje za Dodika dio je šire političke priče

Puljić smatra da se iza odluke Bijele kuće o uvođenju strožijih pravila kriju i kontroverze vezane za utjecaj lobističkih grupa na administraciju Donalda Trumpa.

Posebno je ukazao na povezanost s bivšom šeficom kabineta Susie Wiles, čija kćerka Katie Wiles radi u kompaniji Continental Strategy, angažovanoj za zastupanje interesa Republike Srpske.

Puljić je tim povodom izjavio:

„Podsjećam da su i lobisti koje je angažirao Milorad Dodik odgovorni za uvođenje strožih pravila, osobito oni koji su bili povezani s donedavno nedodirljivom šeficom osoblja Susie Wiles, čija kći lobira za entitet Republika Srpska“

Ipak, riječ je o Puljićevoj političkoj procjeni. Dostupna dokumentacija potvrđuje da je Continental Strategy potpisao ugovor s vlastima Republike Srpske, ali ne potvrđuje da je upravo taj angažman bio direktan razlog za donošenje novog memoranduma.

Iz kompanije je ranije saopćeno da Katie Wiles nije direktno zastupala interese RS-a pred američkim državnim zvaničnicima. Prema njihovim navodima, tim poslovima bavio se njen kolega Alejandro Garcia.

Puljić smatra da bi se naredne godine lobističke aktivnosti mogle naći u fokusu američkog Kongresa.

„U Kongresu se iduće godine očekuje pokretanje istraga o lobiranjima unutar Bijele kuće. U to se uklapa i Dodikovo lobiranje, koje će biti pod lupom novih zakonodavaca u Kongresu“

Za takav scenarij već postoje određene političke najave. Demokrati su na izborima 3. novembra osvojili većinu u oba doma Kongresa, a među temama koje žele detaljnije ispitati nalazi se i mogući utjecaj lobista i donatora na rad administracije.

Demokratski kongresmen Robert Garcia, koji bi trebao preuzeti vodeću poziciju u Odboru za nadzor Predstavničkog doma, potvrdio je da se već razmatraju navodi povezani sa Susie Wiles.

Međutim, zasad nema potvrde da je pokrenuta posebna istraga koja se odnosi na Milorada Dodika, institucije Republike Srpske ili njihove američke lobiste. Zbog toga Puljićeve izjave treba posmatrati kao procjenu mogućeg razvoja događaja, a ne kao potvrdu da je konkretna istraga već otvorena.

Nova pravila Bijele kuće za kontakte s lobistima

Jedna od prvih odluka Stephena Millera na poziciji šefa kabineta Bijele kuće odnosi se na ograničavanje kontakata državnih službenika s registrovanim lobistima.

Prema internom memorandumu, zaposlenici Bijele kuće prije održavanja sastanaka s lobistima u okviru predsjedničkog kompleksa moraju dobiti odobrenje Ureda pravnog savjetnika. Ovo pravilo primjenjuje se na razgovore koji se tiču vladinih politika.

Memorandum je zaposlenima dostavila Alina Bulazel, zamjenica pomoćnika predsjednika i direktorica Ureda šefa kabineta. Kao centralna kontaktna tačka za komunikaciju s vanjskim akterima određen je Ured za odnose s javnošću.

Ipak, nove mjere ne predstavljaju potpunu zabranu lobiranja. One se ne odnose automatski na sve razgovore s članovima Kongresa, niti obuhvataju svaki sastanak koji se održava izvan kompleksa Bijele kuće.

Ugovor od 35.000 dolara mjesečno ponovo otvorio pitanje javne potrošnje

Dokumenti dostavljeni američkom Ministarstvu pravde pokazuju da su vlasti Republike Srpske angažovale kompaniju Continental Strategy uz mjesečnu naknadu od 35.000 dolara.

Ugovorom su predviđene aktivnosti usmjerene na organizovanje sastanaka i uspostavljanje kontakata s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti SAD-a.

Dodatnu pažnju izazvala su putovanja bivših Trumpovih savjetnika Chrisa LaCivitea i Jamesa Blaira u Bosnu i Hercegovinu tokom predizborne kampanje. Nakon njihovih posjeta pojavila su se pitanja o tome ko je finansirao njihove usluge i da li su one bile povezane s kampanjom SNSD-a.

Transparency International BiH saopćio je 12. novembra da Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS-a nije pristalo objaviti ugovor s dvojicom savjetnika, pozivajući se na povjerljivost dokumentacije.

Iz ove organizacije poručuju da građani imaju pravo dobiti informacije o načinu trošenja budžetskog novca, uključujući podatke o angažovanim konsultantima i uslugama koje su plaćene javnim sredstvima.

Puljić skeptičan prema političkom značaju Dodikove posjete Chicagu

Govoreći o Dodikovom posljednjem boravku u Sjedinjenim Američkim Državama, Puljić se osvrnuo i na najavljene kontakte s ljudima bliskim Demokratskoj stranci.

Dodik je ranije najavio da tokom posjete Chicagu planira razgovarati s pojedincima iz demokratskih političkih krugova.

Puljić, međutim, smatra da se ovoj posjeti pridaje prevelika politička važnost. Prema njegovom mišljenju, njen značaj prvenstveno je usmjeren prema domaćoj javnosti, a ne prema uspostavljanju ozbiljnijih odnosa s rukovodstvom američkih demokrata.

Posebno je spomenuo bivšeg guvernera Illinoisa Roda Blagojevicha, za kojeg smatra da više nema nekadašnji utjecaj unutar Demokratske stranke. Blagojevich se u međuvremenu politički približio Trumpovom krugu, a povezan je i s angažmanom kompanije RRB Strategies na zastupanju interesa Republike Srpske.

S obzirom na to da Dodik nije objavio imena demokratskih zvaničnika s kojima bi se trebao sastati, zasad nema konkretnih potvrda o uspostavljanju novih kontakata s vodećim ljudima te stranke.

CPAC Balkans u Srbiji najavljen za januar 2027. godine

Puljić je iznio i informacije koje je dobio od organizacije CPAC, poznate po organizovanju velikih konzervativnih političkih skupova u SAD-u.

Prema najavama organizatora, prva konferencija CPAC Balkans trebala bi biti održana u Srbiji u januaru 2027. godine. Među najavljenim učesnicima nalazi se i bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, uz druge političke predstavnike iz regiona.

Organizatori su najavili da će glavne teme skupa biti nacionalni suverenitet, energetska sigurnost i unapređenje odnosa Sjedinjenih Američkih Država s balkanskim državama.

Puljić ovaj događaj vidi kao okupljanje konzervativnih, desničarskih i nacionalističkih političkih krugova. Konferencija bi trebala biti održana u Beogradu, nakon što je ranije planirani novembarski termin pomjeren. Najavljeno je i prisustvo predstavnika nove vlasti u Srbiji.

Posebnu pažnju Puljić je posvetio činjenici da je Obrad Kesić, ambasador Bosne i Hercegovine pri Evropskoj uniji, javno pozdravio najavu održavanja konferencije.

Prema njegovoj ocjeni, takav istup ima političku težinu jer Kesić obavlja diplomatsku funkciju u ime Bosne i Hercegovine. Ipak, nije objavljena odluka Predsjedništva BiH ili Ministarstva vanjskih poslova kojom bi se njegov stav potvrdio kao zvanična vanjskopolitička pozicija države.

Washington mijenja pristup lobiranju, ali Dodikov utjecaj još nije nestao

Nekoliko važnih političkih procesa trenutno se odvija paralelno. Demokrati preuzimaju kontrolu nad Kongresom i najavljuju detaljniji nadzor nad radom administracije, Stephen Miller uvodi strožija pravila za sastanke s lobistima, dok Susie Wiles više ne obavlja funkciju šefice kabineta Bijele kuće.

Istovremeno, Transparency International BiH insistira na objavljivanju ugovora i podataka o novcu koji vlasti Republike Srpske izdvajaju za lobiranje u Americi.

Ipak, sve ove okolnosti ne znače automatski da je Milorad Dodik izgubio političke kontakte ili pristup Washingtonu. One prije svega ukazuju na promjenu institucionalnog i političkog okruženja u kojem su do sada razvijane lobističke aktivnosti.

Ostaje da se vidi hoće li nova kongresna većina pokrenuti konkretne provjere ugovora koje su vlasti RS-a sklapale s američkim lobističkim kompanijama i hoće li se u okviru šireg nadzora posebno baviti njihovim aktivnostima.

Za javnost u Bosni i Hercegovini posebno je važno pitanje koliko je novca iz budžeta Republike Srpske potrošeno na lobiranje u SAD-u i kakvi su konkretni rezultati ostvareni tim angažmanima.

Odgovori bi mogli biti dostupni kroz objavljivanje ugovora koje su vlasti RS-a sklopile s konsultantskim kompanijama, ali i kroz izvještaje o lobističkim aktivnostima koje se redovno dostavljaju američkom Ministarstvu pravde.

Facebook Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *