Delić najavio veliku promjenu za nezaposlene u FBiH

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić očekuje da će ovogodišnji sajam privući veći broj kompanija, ali i građana koji traže posao ili žele napraviti novi profesionalni korak. Ipak, upozorava da sajmovi zapošljavanja, koliko god bili korisni, sami po sebi ne mogu riješiti duboke probleme tržišta rada u Federaciji BiH.

Paradoks je, kako ističe, očigledan: na evidencijama se nalazi više od 200.000 nezaposlenih osoba, dok istovremeno poslodavci u brojnim djelatnostima sve teže pronalaze radnike.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih koraka u rješavanju tog problema jeste reforma tržišta rada, a u njenom središtu nalazi se novi Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.

Evidencije nezaposlenih više ne odgovaraju stvarnom stanju

Delić smatra da sadašnji sistem evidencija ne daje dovoljno preciznu sliku o tome koliko ljudi zaista aktivno traži posao. Zbog toga se, upozorava, stvara situacija u kojoj broj registrovanih nezaposlenih ne odgovara stvarnim potrebama tržišta rada.

„Ne možemo reći da postoji samo jedan glavni problem, jer su svi ti problemi međusobno povezani. Ali u osnovi tog nonsensa koji danas živimo jeste zakon koji nije prilagođen ni potrebama poslodavaca ni nezaposlenih osoba. Taj zakon trebalo je promijeniti vjerovatno prije deset godina“, kazao je Delić.

Cilj izmjena bio bi jasnije razdvojiti aktivne tražioce posla od osoba koje se nalaze na evidenciji, ali trenutno ne traže zaposlenje. Ministar naglašava da se osobe koje nisu aktivne na tržištu rada ne mogu automatski označiti kao ljudi koji ne žele raditi.

Razlozi zbog kojih neko nije aktivan, kaže, mogu biti različiti – od opravdanih do neopravdanih. Problem je u tome što postojeći sistem ne omogućava dovoljno precizno utvrđivanje stvarnog statusa svake osobe.

Takva reforma, smatra Delić, bila bi važna i za institucije i za poslodavce. Zavodi za zapošljavanje mogli bi preciznije usmjeravati programe prema ljudima koji zaista žele posao, dok bi kompanije lakše dolazile do domaće radne snage.

Zakon dva puta bez podrške u Parlamentu FBiH

Novi propis o posredovanju u zapošljavanju već je prošao Vladu Federacije BiH, ali je dva puta ostao bez potrebne podrške u oba doma Parlamenta FBiH.

Delić smatra da je to jedna od ključnih prepreka za provođenje ozbiljnije reforme tržišta rada.

„Određene politike očigledno ne žele da uradimo reformu tržišta rada. Ministarstvo je uradilo sve što je od prvog dana mandata bilo u našoj nadležnosti, ali ne možemo uticati na sve procese“, kazao je.

Federalni ministar izrazio je nadu da će zakon ponovo biti upućen u parlamentarnu proceduru i da će ovaj put dobiti potrebnu podršku.

Upravo bi usvajanje ovog zakona moglo predstavljati važnu promjenu u načinu na koji se u Federaciji BiH posmatra nezaposlenost. Umjesto pukog brojanja osoba na evidencijama, fokus bi se trebao prebaciti na stvarne tražioce zaposlenja i njihove potrebe.

Sajam „Gledaj sebi posla“ okupit će više od 120 kompanija

Treći sajam zapošljavanja „Gledaj sebi posla“ organiziraju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod za zapošljavanje, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom te UN Women.

Na sajmu će se susresti različiti akteri tržišta rada – od kompanija koje traže zaposlenike do građana koji žele pronaći posao, promijeniti karijeru ili dobiti informacije o mogućnostima zapošljavanja.

„Naš zadatak je posredovanje između poslodavaca i nezaposlenih osoba. Želimo na jednom mjestu okupiti sve aktere koji čine tržište rada kako bismo povećali zapošljivost u Federaciji BiH“, rekao je Delić.

Više od 120 kompanija već je potvrdilo dolazak, a ministar očekuje da bi konačan broj učesnika mogao biti još veći. Očekuje se i veći odziv nezaposlenih osoba, ali i zaposlenih koji nisu zadovoljni trenutnim radnim mjestom i razmišljaju o promjeni profesionalnog smjera.

Rezultati sajma ne vide se nužno istog dana

Iako je cilj sajma povezivanje poslodavaca i potencijalnih zaposlenika, Delić upozorava da se njegova uspješnost ne može procjenjivati samo prema broju posjetilaca ili obavljenih razgovora za posao.

Ugovor o radu, pojašnjava, rijetko se zaključuje istog dana kada kandidat razgovara s poslodavcem. Stvarni efekti sajma mogu biti vidljivi tek nakon nekoliko sedmica ili mjeseci.

Za nezaposlene osobe sajam predstavlja priliku da direktno razgovaraju s kompanijama, saznaju koje su pozicije otvorene, kakvi su uslovi rada i kolika su primanja. Poslodavci, s druge strane, dobijaju priliku da u kratkom periodu upoznaju veći broj potencijalnih kandidata.

„Privatne agencije također organiziraju sajmove zapošljavanja, ali mi želimo pokazati odgovornost državnih institucija i pokazati da i javne institucije mogu biti efikasne kada je riječ o poslovima koji su u njihovoj nadležnosti“, kazao je Delić.

Ko će raditi u BiH u narednim godinama?

Jedno od najvažnijih pitanja koje se nameće u raspravi o tržištu rada jeste ko će u budućnosti činiti radnu snagu u Bosni i Hercegovini.

Dok veliki broj građana odlazi u inozemstvo u potrazi za boljim životnim i radnim uslovima, domaći poslodavci istovremeno sve češće upozoravaju na nedostatak zaposlenih.

Delić smatra da rješenje nije moguće pronaći jednom mjerom. Potrebne su promjene u više oblasti – od evidencija nezaposlenih i obrazovnog sistema, preko boljih primanja i radnih uslova, do prekvalifikacija i dodatnog obrazovanja.

Posebnu odgovornost, smatra, imaju i sami poslodavci.

„Ne smijemo zaboraviti pitanje ličnih primanja i radnog ambijenta. Postoje poslodavci koji ne nude adekvatne uslove rada kako bi ljudi koji žele ovdje raditi, živjeti i kreirati svoju budućnost to zaista mogli učiniti“, rekao je Delić.

Istovremeno, Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe provode programe prekvalifikacije, dodatne edukacije i razvoja kompetencija. Njihov cilj je omogućiti ljudima da steknu znanja koja odgovaraju potrebama poslodavaca.

Međutim, i u ovom slučaju ministar problem vidi u neuređenim evidencijama. Dok se ne utvrdi ko zaista traži posao, teško je precizno planirati mjere i procijeniti njihove rezultate.

Najviše radnika nedostaje u građevinarstvu, industriji i ugostiteljstvu

Potražnja za radnicima značajno se mijenja iz godine u godinu. Delić kao primjer navodi IT sektor, gdje je prije nekoliko godina vladala velika potražnja za radnicima, dok je ona u posljednjem periodu oslabila.

Istovremeno, sve veći nedostatak radne snage bilježi se u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu.

Situacija je posebno izražena tokom turističke sezone, kada dio domaćih radnika odlazi u susjedne zemlje, gdje pronalaze poslove i bolje uslove.

„Kompletan sistem mora se prilagođavati tim promjenama i pratiti trendove, a mi u tome, nažalost, uvijek kasnimo. Imamo dovoljno kvalitetne stručne domaće radne snage, ali je potrebno urediti sistem kako bismo potrebe poslodavaca mogli zadovoljiti na domaćem tržištu rada“, rekao je Delić.

Prema njegovom mišljenju, Federacija BiH mora brže reagirati na promjene u strukturi potražnje za radnom snagom. Obrazovni sistem, programi zapošljavanja i politika rada trebali bi se usklađivati s potrebama privrede.

Kada nema domaćih radnika, uvoz radne snage postaje nužnost

Ipak, tamo gdje domaće radne snage jednostavno nema dovoljno, Delić smatra da poslodavcima treba omogućiti angažiranje radnika iz drugih zemalja.

Cilj, kako ističe, nije zamjena domaćih radnika strancima, nego omogućavanje privredi da nastavi funkcionirati u sektorima u kojima postoji ozbiljan manjak zaposlenih.

„U djelatnostima u kojima domaća radna snaga ne želi raditi ili je jednostavno nema dovoljno, moramo omogućiti uvoz strane radne snage, ali nikako na uštrb domaće. Ako na zavodima nemamo dovoljan broj ljudi koji mogu realizirati investicije i značajne projekte, poslodavci moraju imati mogućnost angažirati radnike izvana“, naglasio je.

Izmjene propisa o zapošljavanju stranaca već su usvojene u oba doma Parlamenta FBiH, čime su skraćene procedure za izdavanje radnih dozvola.

Pravilnik o izdavanju dozvola je, prema Delićevim riječima, već izrađen, a trenutno se čekaju potrebna mišljenja prije njegove objave.

Novi Zakon o radu čeka potrebna mišljenja

Paralelno s reformom posredovanja u zapošljavanju, Ministarstvo rada i socijalne politike završilo je pripremu novog Zakona o radu.

Propis trenutno čeka određena mišljenja, nakon čega bi trebao biti upućen Vladi Federacije BiH, a potom i Parlamentu.

Delić očekuje da bi novi zakon trebao doprinijeti poboljšanju radnog ambijenta, zaštiti prava zaposlenih i unapređenju primanja, ali istovremeno mora uzeti u obzir potrebe poslodavaca.

„Želimo unaprijediti radni ambijent, lična primanja i radnička prava svih koji su u bilo kojem obliku radnog odnosa, povećati broj zaposlenih, smanjiti broj nezaposlenih i omogućiti da investicije ne trpe“, kazao je.

Podsjetio je i da su ranijim izmjenama Zakona o radu redovnim studentima omogućili legalan rad, dok je na početku mandata usvojena Strategija zapošljavanja Federacije BiH.

Garancija za mlade: Cilj je posao u roku od nekoliko mjeseci

Među novim mjerama koje bi trebale imati značajan utjecaj na tržište rada posebno se izdvaja Garancija za mlade.

Delić ovaj model ne posmatra kao još jedan pojedinačni program, već kao drugačiji pristup zapošljavanju mladih ljudi.

Ideja je da mlada osoba nakon završetka obrazovanja što kraće čeka na ulazak u svijet rada. Prema analizama Ministarstva, taj period trenutno traje približno godinu dana, dok bi kroz Garanciju za mlade trebao biti skraćen na oko četiri mjeseca.

„To nije projekat, već novi model koji treba garantirati svakoj osobi koja izađe iz sistema obrazovanja brže i efikasnije zapošljavanje“, rekao je Delić.

Model nije namijenjen isključivo mladima koji prvi put ulaze na tržište rada. Trebao bi obuhvatiti i osobe koje ostanu bez zaposlenja, kako bi se period između dva posla sveo na minimum.

Garancija za mlade već se pilotira u Čitluku i Visokom, putem kantonalnih službi za zapošljavanje, dok se model razvija i na državnom nivou.

Reforma tržišta rada trebala bi donijeti korist i radnicima i poslodavcima

Delić priznaje da bi volio da reformski procesi napreduju brže, ali ističe da Ministarstvo rada i socijalne politike nije u mogućnosti samostalno provesti sve promjene.

Dio procesa zavisi od drugih institucija i nivoa vlasti, posebno kada je riječ o usvajanju zakona.

Ipak, poruka koju federalni ministar šalje jeste da je reforma tržišta rada potrebna svim stranama – nezaposlenima, zaposlenima, poslodavcima i državi.

„Reforma je najviše potrebna nezaposlenim osobama, poslodavcima i državi. Ona treba omogućiti da poslodavci brže i jednostavnije dođu do radne snage, da oni koji traže posao lakše dođu do kvalitetnih radnih mjesta i da se projekti i investicije brže realiziraju“, zaključio je Delić u intervjuu za Fenu.

Upravo će naredni period pokazati hoće li predložene zakonske promjene dobiti potrebnu političku podršku. Od njihovog usvajanja, ali i od spremnosti institucija i poslodavaca da prilagode postojeći sistem, u velikoj će mjeri zavisiti koliko će se Federacija BiH uspješno nositi s paradoksom tržišta rada – velikim brojem evidentiranih nezaposlenih s jedne i sve većim manjkom radnika s druge strane.