Ustavna kriza sve dublja: Stevandić poručio da je potez Ustavnog suda „objava rata“ Republici Srpskoj

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić uputio je oštre kritike na račun Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nakon što je prihvaćen na razmatranje zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića koji se odnosi na mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.

Stevandić tvrdi da se na ovaj način stvara presedan koji bi mogao utjecati na ustavni položaj Republike Srpske, a cijelu situaciju opisao je kao „objavu rata“. Istovremeno je poručio da će politički predstavnici iz RS-a, u zavisnosti od daljeg razvoja postupka, morati razmotriti promjenu svog političkog pristupa.

Spor počeo nakon odluke Predsjedništva BiH

U središtu spora nalazi se odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Odluka je donesena bez konsenzusa svih članova Predsjedništva, nakon čega je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović pokrenula mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.

Cvijanović je odluku proglasila destruktivnom po vitalni interes Republike Srpske, a njen stav potom je dobio potrebnu podršku u Narodnoj skupštini RS-a.

Nakon toga uslijedio je zahtjev Denisa Bećirovića pred Ustavnim sudom BiH, čije je prihvatanje na razmatranje otvorilo novi pravni i politički spor.

NSRS osporava nadležnost Ustavnog suda

Odbor Narodne skupštine Republike Srpske za ustavna pitanja zauzeo je stav da Ustavni sud BiH nema nadležnost da na ovaj način preispituje odluku donesenu u okviru mehanizma zaštite vitalnog entitetskog interesa.

Zbog toga je Bećirovićev zahtjev ocijenjen kao nedopustiv.

Stevandić smatra da bi drugačije postupanje Ustavnog suda predstavljalo zadiranje u jedan od mehanizama koje Republika Srpska koristi za zaštitu svog ustavnog položaja unutar Bosne i Hercegovine.

Stevandić: Takav presedan nije postojao od Dejtona

Predsjednik NSRS-a tvrdi da od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma nije bilo slučaja u kojem je Ustavni sud BiH na ovakav način problematizirao mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.

Upravo zbog toga smatra da predmet ima mnogo veći značaj od samog pitanja imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Prema njegovoj interpretaciji, eventualno prihvatanje Bećirovićevih argumenata moglo bi otvoriti mogućnost drugačijeg tumačenja ovlaštenja državnih institucija u odnosu na odluke entitetskih parlamenata donesene u postupku zaštite vitalnog interesa.

Govorio o „objavi rata“

Stevandić je tokom obraćanja koristio izrazito oštru političku retoriku, ocjenjujući postupanje Ustavnog suda kao napad na ustavni položaj Republike Srpske.

Situaciju je opisao kao „objavu rata“, tvrdeći da bi eventualna odluka kojom bi se dovela u pitanje odluka NSRS-a zahtijevala drugačiji odgovor političkih predstavnika iz Republike Srpske.

Njegove izjave predstavljaju političku i pravnu interpretaciju predsjednika NSRS-a. Konačnu odluku o pravnim pitanjima koja su predmet postupka tek treba donijeti Ustavni sud BiH.

Najavio mogućnost promjene političkog pristupa

Stevandić je poručio da bi eventualno prihvatanje zahtjeva i osporavanje odluke Narodne skupštine moglo natjerati predstavnike Republike Srpske da promijene dosadašnji politički pristup.

Istovremeno je naglasio da, uprkos veoma oštroj retorici, želi ostaviti prostor za politički dogovor.

Poručio je da predstavnici Republike Srpske, prema njegovim riječima, neće podleći pritiscima, ali da rješenje i dalje može biti traženo kroz razgovor.

U obraćanju spomenuo i Ratka Mladića

Tokom izlaganja Stevandić se osvrnuo i na političke reakcije nakon smrti Ratka Mladića, pokušavajući ih povezati sa širim političkim okolnostima u kojima je pokrenut spor pred Ustavnim sudom.

Za tvrdnju o postojanju direktne veze između reakcija nakon Mladićeve smrti i pokretanja ustavnog postupka, međutim, u iznesenim navodima nisu ponuđeni konkretni dokazi.

Mladićeva pravna odgovornost odvojeno je pitanje od aktuelnog ustavnog spora. On je pred međunarodnim pravosuđem pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.

Ponovo zatražio Zakon o Ustavnom sudu BiH

Stevandić je aktuelni slučaj iskoristio i kako bi ponovio raniji politički zahtjev iz Republike Srpske za donošenje posebnog Zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Prema njegovom mišljenju, takvim zakonom trebalo bi preciznije regulisati funkcionisanje ove institucije i spriječiti buduće pravne i političke sporove slične aktuelnom.

Pitanje načina rada Ustavnog suda BiH već godinama predstavlja jednu od tema oko kojih postoje značajna politička neslaganja između stranaka iz Republike Srpske i političkih predstavnika iz Federacije BiH.

Odluka Ustavnog suda mogla bi imati širi značaj

Aktuelni predmet nije značajan samo zbog imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

U njegovom središtu nalazi se mnogo šire pravno pitanje – odnos između nadležnosti državnih institucija i mehanizma kojim član Predsjedništva BiH odluku proglašava destruktivnom po vitalni interes entiteta iz kojeg je izabran, nakon čega o tome odlučuje nadležni entitetski parlament.

Upravo zbog toga konačna odluka Ustavnog suda BiH mogla bi imati značaj i za buduće sporove u kojima se bude koristio ovaj ustavni mehanizam.

Dok Stevandić i predstavnici NSRS-a tvrde da je riječ o nedopustivom zadiranju u ustavna prava Republike Srpske, konačnu pravnu riječ o Bećirovićevom zahtjevu imat će Ustavni sud Bosne i Hercegovine.