Kako je vrh RS-a reagovao na hapšenje Mladića 2011. godine

U pritvorskoj bolnici u Haagu preminuo je pravomoćno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić (84), potvrđeno je danas.

Mladić je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju pravomoćno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina počinjenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Zbog teškog zdravstvenog stanja od 2024. godine nalazio se u pritvorskoj bolnici i primao palijativnu njegu.

Mladić je nakon gotovo 16 godina skrivanja uhapšen 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina u Srbiji. Njegovo hapšenje izazvalo je brojne reakcije političara, vojnih zvaničnika i predstavnika boračkih organizacija u Republici Srpskoj.

Dodik o obavezama

Tadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik saopćio je da hapšenje Ratka Mladića predstavlja ispunjavanje međunarodnih obaveza proisteklih iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, koje su preuzele sve države u regionu.

„Hapšenje generala Ratka Mladića predstavlja ispunjenje međunarodnih obaveza iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, koje su preuzele sve države u regionu“, naveo je tada Dodik.

Tvrdio je da hapšenje neće utjecati na mir i stabilnost u RS-u te izrazio očekivanje da će Mladić imati pravično suđenje.

„Hapšenje Ratka Mladića neće se odraziti na mir i stabilnost u Republici Srpskoj, koja upravo posljednjih dana vodi međunarodnu borbu da svi koji su počinili ratne zločine za te zločine i odgovaraju. Izražavam nadu da će Ratko Mladić imati pravično suđenje, koje garantiraju sve konvencije o ljudskim pravima“, poručio je Dodik.

Istovremeno je pozvao da pred pravosuđem odgovaraju i ratni komandanti Armije Republike Bosne i Hercegovine koje je tada javno prozivao.

Džombić: Nema kolektivne krivice

Tadašnji premijer RS-a Aleksandar Džombić izjavio je da svi osumnjičeni za ratne zločine trebaju biti izvedeni pred sud i da njihova eventualna krivica mora biti utvrđena u pravičnom postupku.

„Stav Vlade Republike Srpske je da svi osumnjičeni za ratne zločine trebaju biti izvedeni pred lice pravde i da im se u pravednom sudskom procesu dokaže ili pobije eventualna krivica. U tom kontekstu, uvjeren sam da će general Ratko Mladić imati priliku iznijeti sve argumente u svoju odbranu“, naveo je Džombić.

Dodao je da Srbija, srpski narod i RS ne trebaju biti „taoci ničijih zločina“, kao i da krivica, ukoliko se dokaže da su zločini počinjeni, ne može biti kolektivna, već isključivo individualna.

„Istovremeno, smatram da niko ne treba likovati povodom ovog hapšenja. Naprotiv, svi trebaju ispuniti preuzete međunarodne obaveze u pogledu hapšenja osumnjičenih za ratne zločine, kako bi bili uhapšeni i procesuirani i svi osumnjičeni za zločine počinjene nad srpskim narodom. Samo na taj način na ovim prostorima možemo doći do istinskog pomirenja i mogućnosti da gradimo zajedničku budućnost“, zaključio je tadašnji premijer RS-a.

Ivanić: Srbija je bila pod pritiskom

Mladen Ivanić, tadašnji predsjednik Partije demokratskog progresa, smatrao je da je Srbija bila izložena pritiscima da uhapsi Mladića.

„Srbija je očito bila pritisnuta da uhapsi Ratka Mladića. On je ličnost koja izaziva dosta kontroverzi. U jednom dijelu BiH bit će upamćen kao heroj, a u drugom kao zločinac. Jedinu pravu istinu dat će sud historije i nezavisni ljudi koji nisu bili učesnici ratnih dešavanja u BiH“, rekao je Ivanić.

Dodao je da će vrijeme pokazati hoće li Srbija od hapšenja Mladića ostvariti političku korist.

Čavić o posljedicama

Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić ocijenio je da su hapšenjem Mladića uklonjeni veliki vanjskopolitički problemi Srbije, ali da su ostali oni na unutrašnjopolitičkom planu.

„Mladićevim hapšenjem administracija Borisa Tadića pokazala je da je ozbiljno pristupila saradnji s Haškim tribunalom, čime je skinut vanjskopolitički problem Srbije. To Srbiji otvara novu perspektivu pregovora s Evropskom unijom o stjecanju statusa kandidata, što više uopće neće biti upitno, iako još ostaje pitanje hapšenja Gorana Hadžića“, rekao je Čavić.

Upozorio je da će se tek vidjeti kakve će reakcije uslijediti u Srbiji, kao i da će se hapšenje odraziti na političke prilike u RS-u.

„Izvođenje Ratka Mladića pred Haški tribunal skida i s Republike Srpske velike vanjskopolitičke probleme, ali otvara unutrašnjopolitičke, jer će, kako se bude razvijao proces, on svakako biti korišten za unutrašnjopolitičke potrebe. Situacija u BiH i dalje će biti veoma komplicirana“, zaključio je Čavić.

Milovanović prozvao Tadića

General Manojlo Milovanović, nekadašnji član Glavnog štaba Vojske RS-a, za objašnjenje hapšenja uputio je na tadašnje rukovodstvo Srbije.

„Nakon što se Srbija potrudila uhapsiti generala Ratka Mladića, svaki moj komentar je suvišan. Pitajte vlasti Srbije i predsjednika Borisa Tadića. Oni znaju zašto su to učinili“, kazao je Milovanović.

Dukić: Nećemo oprostiti

Mnogo oštriju reakciju imao je Branislav Dukić, tadašnji predsjednik Saveza logoraša RS-a, koji je Srbiji poručio da joj hapšenje Mladića „nikada neće oprostiti“.

„Da li je moguće da je hapšenjem našeg generala Srbija stala na stranu onih koji su razorili Jugoslaviju i da ta ista Srbija ne brine o srpskim žrtvama, već hapsi onoga koji je stao u zaštitu srpskog naroda? Pitam se dokle će Srbija savijati leđa pred onima koji su joj oteli Kosovo i spremaju se oteti Sandžak i Vojvodinu? U ime 50.000 srpskih logoraša poručujem vam: Srbijo i gospodine Tadiću, mi vam to nikada nećemo oprostiti“, izjavio je Dukić.

Ćurguz o politici Srbije

Pantelija Ćurguz, tadašnji predsjednik Boračke organizacije RS-a, izjavio je da hapšenje nije bilo iznenađenje s obzirom na politiku Srbije i obaveze koje je ta država preuzela.

„Nije iznenađujuća vijest o hapšenju Mladića, posebno zbog politike Srbije, jer smo znali da će Srbija postupiti u skladu s preuzetim obavezama onog časa kada bude imala informaciju o kretanju generala Mladića“, rekao je Ćurguz.

On je istovremeno optužio tadašnje rukovodstvo Srbije da ne čini dovoljno kako bi bili procesuirani odgovorni za zločine nad Srbima u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Hrvatskoj.

„Razumijem obavezu Srbije u formalnopravnom smislu i prema međunarodnim i domaćim pravnim normama i propisima, ali ne razumijemo da jednako tako ništa ne čini i da se ne angažira u istom kapacitetu i na istom nivou za procesuiranje izvršilaca i nalogodavaca zločina nad srpskim narodom“, zaključio je Ćurguz.

Ratko Mladić je 22. novembra 2017. prvostepeno osuđen na doživotni zatvor, a žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove 8. juna 2021. potvrdilo je presudu i kaznu. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, prisilno premještanje, teroriziranje stanovništva Sarajeva, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.